Zanimljivosti

Godinama nisu smjeli da kažu da su pronašli Titanik

Godinama nisu smjeli da kažu da su pronašli Titanik
Foto: Ilustracija | Godinama nisu smjeli da kažu da su pronašli Titanik

Govorilo se da je projektovan da bude nepotopiv. Ipak mnogo se nagađalo o razlozima zbog kojih je slavni Titanik potonuo, a mnogi su bili doista protivrječni.

Veliki prekookeanski brod sa sobom je na dno Sjevernoatlantskog okeana povukao i više od 1.500  od ukupno 2.224 putnika i člana posade. 

Bezbrojne ekspedicije bile su poslate kako bi pronašle olupinu, ali se to nije dogodilo sve do 1985. kada se "odjednom" pojavila.

Već dugi niz godina čuva se tajna o tome kako je zapravo pronađen slavni brod. Istinu je tek nedavno otkrilo Odjeljenje ratne mornarice. Kao što se ispostavilo, pronalaženje Titanika bila je potpuna slučajnost, a brod je pronađen pod zapovjedništvom američkog komandanta Roberta Balarda, koji je zapravo tražio nešto sasvim drugo - dvije nuklearne podmornice, piše "Business Insider".

Balard je služio kao obavještajni časnik u rezervnim vojnim jedinicama prije nego što je dvije godine kasnije stupio u aktivnu mornaričku službu. Dok je bio tamo, služio je kao veza između Kancelarije za istraživanje brodova i Okeanografske ustanove "Woods Hole".

Proveo je mnogo godina svog života posvetivši se području okeanografije. Čak i prije nego što se prijavio, radio je na svojoj podmornici koju je nazvao Alvin, a u saradnji s Institutom "Woods Hole".

Nastavio je s projektovanjem podmornica i mornaričkih tehnologija sve dok nije završio svoje poznato istraživačko plovilo Argo, za istraživanje podmorja. Argo je bio opremljen visokotehnološkim sonarom i kamerama i imao je robota zvanog Džejson.

Tada je američka mornarica potajno stupila u kontakt s Balardom i zatražila od njega pomoć u pronalaženju dvaju podmornica - "USSThresher" i "USS Scorpion". Bila je to 1982. godina.

Obje nuklearne podmornice tajanstveno su nestale šezdesetih godina prošlog vijeka, ali američkoj vladi nikad nije bilo jasno šta se tačno dogodilo. Približne lokacije podmornica bile su poznate, ali niko nije imao pojma u kakvom su stanju nuklearni reaktori nakon 20 godina provedenih pod morem. 

Poslali su Balarda i njegov tim da saznaju. Da bi prikrili tragove, rekli su da kreću na redovnu ekspediciju kako bi tražili izgubljeni Titanik koji, uprkos izgovoru, uopšte nije bio cilj pretrage. 

Misija je zamišljena tako da su se trebale krenuti četiri jednomjesečne ekspedicije - dva mjeseca po izgubljenoj podmornici, prenosi "Express".

Balard je pitao da li bi ikada imao priliku tražiti Titanik kad je već na toj lokaciji, što mu je bila prilika da ispuni svoj dječiji san. Mornarica je pristala na ucjenu. Rekli su da bi mogao potražiti potopljenog diva tek ako pronađe dvije podmornice za kojima su tragali, i to pod uslovom ako mu ostane vremena i novca za taj poduhvat.

Dobio je sredstva i krenuo s francuskim istraživačkim brodom "Le Suroit". Balard je krio svoj zadatak od velikog dijela posade, uvjeravajući ih da ide u potragu za Titaniom. Sam se spuštao u morske dubine i provjeravao stanje svakog nuklearnog reaktora i bojevih glava.  

Imao je grubu zamisao o tome gdje će tražiti, ali slijedio je tragove krhotina na relativno glatkom dnu okeana kako bi došao do svake podmornice. Nakon što je završio provjeru na "USS Scorpion" i "USS Thresher", imao je još dvanaest dana.

Između dvije olupine bilo je veliko polje smeća koje je prekrivalo okeanski pod. Bilo je to mnogo dalje od mjesta gdje su stručnjaci tvrdili da bi Titanik mogao biti.  

Baš kao i za dvije podmornice, Balard je vjerovao da je i Titanik potpuno uništen i da je za sobom ostavio tragove otpadaka i krhotina dok je tonuo do svog konačnog odredišta.

Koristio je ono iskustvo koje je naučio proučavajući podmornice, pa je istu teoriju primijenio i na slavni brod.  

Najprije je pronašao brodski kotao, a potom i cijeli trup. Znao je da mu je preostalo jako malo vremena, a približavala se i snažna oluja, pa je obilježio tačnu lokaciju na karti i vratio se ovamo iduće godine.

Cijelu godinu nikom nije prozborio ni riječ u strahu da neko ne otkrije trup broda i da ga ne pokrade, odnoseći artefakte.

Na kraju se vratio 12. juna 1986. godine i napravio prvu detaljnu studiju o olupini.

Balard će kasnije istražiti olupinu "Bismarcka", "RMS Lusitanije", "USS Yorktowna", "PT-109 Johna Kennedyja" i još mnogo toga.

Priča o Titaniku, naravno, kasnije će se pretvoriti u film koji je osvojio 11 Oskara - što je uobičajeno izostavilo činjenicu da je brodska olupina zapravo otkrivena zbog najtajnije vladine operacije.

(Express.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije