Pogledajte kako se životinje Madagaskara „maskiraju“ i ostaju neprimjetne u dubinama tropskih šuma.
Još u antičkoj Grčkoj bila je poznata sposobnost nekih živih bića da se „stope“ s okolinom. Najstariji zapis o tome pripisuje se čuvenom Aristotelu, koji je u „Istoriji životinja“ napisao:
„Hobotnica... vreba plijen tako što mijenja svoju boju kako bi dobila boju okolnog kamenja; to čini i kada je uznemirena.“
Kamuflaža je oduvijek bila veoma zanimljiv fenomen u zoologiji, tako da ni Čarls Darvin nije propustio da zaviri u tajne ovog metoda. Sudeći po njegovoj teoriji o prirodnoj selekciji iz 1859. godine, karakteristike poput kamuflaže nastale su u procesu evolucije jer su omogućavale životinjama da iza sebe ostave više potomstva nego drugi pripadnici iste vrste.
Ova neobična sposobnost nekih stvorenja oduvijek oduševljava umjetnike, posebno fotografe koji uživaju u bilježenju prizora u divljini. Jedan od njih je i Sem Rauli, dvadesetogodišnji student biologije u Londonu, koji je minulog ljeta posjetio Madagaskar.
On je u ovoj ostrvskoj zemlji imao priliku da vidi iznenađujuće veliki broj životinja koje pokušavaju da ostanu neupadljive u prirodi i uspio da ovjekovječi neke od tih prizora.
„Mnogo životinja bira da ostane 'nevidljivo' pre nego da pobegne, ali to mi je olakšalo da im se približim i fotografišem ih“, rekao je Rauli.
