Snovi su ogledalo naše podsvijesti – oni otkrivaju naše maštarije i strepnje i sve što na javi „guramo ispod tepiha“.
Iako ih se ne sjećamo uvijek, imamo ih svi, gotovo svake noći. Jedna vrsta snova nam se ipak javlja češće od ostalih, ali je dobra vijest da i na nju možemo uticati.
Snovi nisu nešto što se desi sada, pa ko zna kada. Obično ljudi sanjaju svake noći, između četiri i šest puta, i to najčešće u REM fazi sna, jer je u to doba naš mozak najaktivniji. Trajanje snova je u suštini individualno, ali naučnici procjenjuju da tokom redovnog osmočasovnog sna mi sanjamo oko 100 minuta, dakle – naši snovi traju kao jedan prosječan film. Dok spavamo, naš mozak „premotava“ sve scenarije koje smo tokom dana doživjeli, sve što smo na neki način potisnuli i svaku misao koja nam je izmamila osmjeh na licu, kreirajući neke nove priče i nove scenarije u nekom paralelnom, podsvjesnom univerzumu.
Kakve snove najčešće sanjamo
Kada je riječ o vrstama snova, podjela je vrlo jednostavna: oni mogu biti normalni, mogu predstavljati sanjarenje, mogu biti lažni snovi buđenja, lucidni snovi i noćne more. Međutim, najčešće ljudi sanjaju normalne snove – one tokom kojim su potpuno nesvjesni da sanjaju i one čijeg se sadržaja najčešće ni ne sjećaju onog trenutka kada se probude.
Normalni snovi su najbolji odraz naših misli: oblikovani su tako da vrlo koloritno dočaraju sve što se na javi dešava i praktično u šiframa ispričaju priču o našim osjećanjima, doživljenim trenucima, pa čak i preživljenim strahovima. Oni su tu da bismo mi bolje razumjeli sami sebe i da bismo umjeli na pravi način da se uhvatimo u koštac sa svime što proživljavamo.
Možemo li uticati na naše snove
Iako su snovi priča koju naša podsvijest priča, na njih se ipak može uticati, a najbolje što možemo da uradimo za svoj san jeste kreiranje umirujuće rutine pred spavanje, prenosi portal List. Kao preporuka eksperata navodi se, prvenstveno odlazak u krevet u isto vrijeme svake večeri, kao i izbjegavanje bilo kakvih ometača (poput mobilnih telefona i drugih gedžeta) tik pred odlazak na spavanje.
Kada se ovakva rutina poštuje, naročito u kontinuitetu, mozak je pred spavanje smireniji i opušteniji, pa su i snovi jedno pozitivno iskustvo koje nas ni na koji način ne uzbuđuje i ne opterećuje. Naravno, ovo je „vještina“ koja se vježba i koja ne može doći preko noći, ali onda kada se osvoji, ona donosi pregršt benefita koji dugoročno imaju uticaja ne samo na ono što sanjamo, već i na opšte zdravlje, prenosi Borba.me.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.