Priče o blagu, postojalo ono zaista ili ne, neiscrpna su tema mnogih slikara, književnika, kompozitora, arheologa....
Inspiracija mnogih umjetnika je sigurno i blago Nibelunga, najpoznatije blago u njemačkoj istoriji. To blago je za mnoge misterija, jer nije sa sigurnošću nikada potvrđeno da je zaista i postojalo.
Prema "Pjesmi Nibelunga", prvom njemačkom epu, Hagen von Tronje, vazal burgundskog kralja Guntera, odvezao je sa imanja u Vormsu na nepoznato mjesto na Rajni 144 kola natovarena zlatom. Kako se dalje navodi, to je blago kralja Nibelunga do kojega je Hagen došao ubistvom Zigfrida, koji je prethodno ubio zmaja i postao junak, a zlato je Hagen potopio u Rajni.
Zmaj, vjernost i izdaja: Početkom 13. vijeka tu sagu je napisao nepoznati autor. U njoj se govori o zmaju, lijepim ženama, hrabrom borcu Zigfridu i vječnoj borbi u vezi s ljubavlju, vjernosti i izdaji. "Pjesma Nibelunga" ima i istorijsku osnovu: propast burgundske loze početkom 5. vijeka. Likovi kao burgundski kralj Gunter stvarno su postojali.
Tragači za blagom do danas sanjaju o tome da pronađu blago Nibelunga. Njime je opsednut i arhitekta Hans Jerg Jakobi iz Majnca. Njega ne motiviše želja za bogatstvom, već želja da riješi tu književnu zagonetku. Zajedno sa ocem, koji je u međuvremenu umro, 40 godina je tražio skriveno blago.
Mjesto gdje je potopljeno: "Pjesma Nibelunga" samo u jednoj rečenici govori o tome gdje je Hagen potopio blago u rijeku: "Potopio ga je kod Lohea u Rajnu". Pojam Lohe Jakobija fascinira četiri decenije. Uvjeren je da je na katastarskim nacrtima pronašao to mjesto.
"To je ime i ono označava Lohajm, mjesto koje danas više ne postoji", pojašnjava Jakobi.
Lohajm se nalazio tamo gdje je Rajna najdublja kod mjestašca Gernshajma, koje je dvadesetak kilometara udaljeno od Vormsa, bivšeg sjedišta Burgunda. Postavlja se pitanje da li je tu, na dubini od 25 metara, zlato Nibelunga?
"Danas je to mjesto na kopnu, pored Rajne", tvrdi Jakobi i dodaje da je rijeka je tokom vijekova mijenjala svoj tok.
Arheološko iskopavanje: Uz pomoć jedne firme za bušenje Jakobi i njegov otac su sedamdesetih godina prošlog vijeka kod Gernshajma izvršili i arheološko iskopavanje. Ali, blago Nibelunga nisu pronašli. Nakon desetak metara bušilica je naišla na mermer. Blago nisu pronašli ni ronioci u Rajni. Ali, Jakobi ne želi da odustane. On želi da nađe blago i dokaže da je "Pjesma Nibelunga" istinita.
Ni profesor germanistike Ana Milher sa Univerziteta u Tibingenu ne vjeruje da je blago Nibelunga bajka. Za nju je blago književno sredstvo kojim se objašnjava uspon i pad dinastija. Taj motiv se pojavljuje i u drugim srednjovjekovnim pripovijetkama.
Na kraju "Pjesme Nibelunga" niko od onih koji znaju gdje je blago nije živ. Blago je postalo mit. Dok je u srednjem vijeku "Pjesma Nibelunga" bila omiljena, nakon nekog vremena pala je u zaborav. Tek 1755. opet je otkriven stari rukopis. Od tada su je slikari i književnici pretvorili u ep.
Zanimljivije nego slijetanje na Mjesec
Blagom Nibelunga bave se televizijski filmovi i romani naučne fantastike, slike i Festival Nibelunga u Vormsu. Nastavlja se i potraga za blagom. Uz Lohajm, spominju se i druga mjesta na kojima bi moglo da bude blago, kao na primjer jedna livada u Rajnbahu, južno od Bona. Ali, ni tu nije ništa pronađeno.
Arhitekta Hans Jerg Jakobi se i dalje, kao i profesor germanistike Ana Milher, nada da bi blago Nibelunga moglo biti nađeno jednog dana. Takav događaj za Jakobija bi bio "gotovo zanimljiviji od slijetanja na Mjesec".