NJUJORK - Sivi kameni grad ispresijecan tramvajskim šinama, neuništivog šarma, Beograd izgleda kao rođak Berlina iz Istočne Evrope, piše The New York Times u rubrici o putovanjima.
U tekstu pod naslovom "36 sati u Beogradu" arfitektura centra Beograda je opisana kroz "bogate fasade iz 19 i 20, potom velike zgrade koje predstavljaju katalog arhitektonskih stilova od neoklasicizma, neorenesanse i romantizma pa do futurističkog dizajna novih objekata".
Opisujući beogradske fasade, The New York Times je posebno istakao mural Vladimira Veličkovića kao i crtež Dragana Stanačeva, koji, kako navode, "izaziva vrtoglavicu".
New York Times je dio teksta posvetio istorijskim dijelovima grada, tvrđavama i parkovima, kroz koji je opisao uži centar Beograda do pogleda na "usće Save u Dunav, gdje počnju beogradske noći".
Istorija grada je dijelom opisana kroz nazive ulica, poput ulice Džordža Vašingtona, preko muzeja posvećenih komunističkom periodu, do opisa atmosfere "na kaldrmi Skadarske ulice".
U uvodnom delu opisan je "epski noćni život, "razvijena kultura ispijanja kafa" i "sokače namijenjeno talentovanim beogradskim dizajnerima".
"Beogradska oblast Savamala pod Brankovim mostom privlači umjetničkim galerijama, nju vejv berbernicama i Mikser hausom - industrijskim prostorom koji su zauzeli srpski dizajneri", navodi list i dodaje da je posebna pažnja data domaćim modnim kreatorima dodijeljivanjem prostora u Čumićevbom sokačetu.
Nakon ovih opisa američki list se pita: "da li je Beograd budući Berlin".
Ističu se i niske cijene u Beogradu, prije svega hrane, a potom ide priča o Knez Mihailovoj ulice, gdje "turisti mogu da kupe sve od knjiga, garderobe, suvenira do rukotvorina i novina".
Beogradski restorani su pohvaljeni zbog kvaliteta, obima porcija i cena, ali pre svega zbog ukusa.
"Bake bi bile ponosne na beogradske lidere balkanske tradicionalne kuhinje, koji kuvaju stara jela sa vještinom i sastojcima 21. vijeka", piše The New York Times.
Kroz tekst su nabrajane cijene i nazivi lokalnih brendova garderobe, piva, restorana, muzeja, vina pa do konstatacije da se iz svetskihg metropola direktno leti do beogradskog aerodroma.
Cijeli tekst možete pročitati ovdje.