Ana Frank, jevrejska djevojčica poznata širom svijeta po svom ratnom dnevniku, ipak nije bila izdata, već su njeno skrovište nacisti krajem Drugog svjetskog rata pronašli slučajno, navodi se u novoj teoriji istraživača u Muzeju "Ana Frank" u Amsterdamu.
Nacisti su zapravo vršili pretrese zgrade, u kojoj se Ana skrivala s porodicom, zbog sumnje u prevare s kuponima za nabavku hrane. Dosad se vjerovalo da je njenu porodicu i još četvoro Jevreja neko izdao, uputivši tajni telefonski poziv nacistima.
Racija u Ulici Prinsengrač 263 tog kobnog 4. avgusta 1944. godine završila se slanjem osmoro pronađenih Jevreja u koncentracioni logor Aušvic u tada okupiranoj Poljskoj. Rat je, od članova porodice Frank, preživeo samo Anin otac, dok je Ana preminula u logoru Bergen-Belzen 1945. kada je imala 15 godina. Nacisti su poraženi samo nekoliko nedjelja poslije njene smrti.
U dnevniku Ane Frank spominju se hapšenja dvojice muškaraca koji su ilegalno dijelili kupone za hranu, a čija je firma bila smještena u istoj zgradi. Te ilegalne aktivnosti mogući su razlog za raciju u kojoj je otkriveno skrovište porodice Frank.
Analizom policijskih izvještaja i sudskih dokumenata takođe je otkriveno da policija, koja je otkrila Anu i ostale u skrovištu, nije radila na otkrivanju Jevreja, već su se bavili slučajevima koji su uključivali novac, vrijednosne papire i nakit. Osim toga, u objektu su se zadržali više od dva sata, što je mnogo duže nego što bi trebalo za hapšenje skrivenih osoba.
Drugi dokazi ukazuju na to da su ljude povezane s tom adresom nacisti kažnjavali jer su izbjegavali radne obaveze. Nikada nije stvarno utvrđeno da je neka osoba izdala Anu Frank i njenu porodicu nacistima.
(CNN, RTS)