Mnoge priče, crtani filmovi, basne i bajke nastali širom svijeta govore o rodama koje donose bebe njihovim roditeljima, no malo ljudi uopšte zna zašto baš rode.
Rode važe za blage i mirne, druželjubive i graciozne životinje, koje se ne plaše čovjeka mnogo. U mnogim dijelovima svijeta i različitim kulturama, od starih Grka naovamo, smatra se da donose sreću onima na čijem dimnjaku sviju gnezdo, da su divni roditelji koji dijele obaveze oko potomstva, kao i da se brinu o drugim pripadnicima svoje vrste.
Iza priče o rodama koje donose bebe u porodicu stoji niz mitova i priča starih više vijekova. Možda najstariji mit koji povezuje rode sa bebama potiče iz stare Grčke.
Prema grčkoj mitologiji boginja Hera, koja je inače zaštitnica braka, svoju rivalku je pretvorila u rodu kako bi joj napakostila, a ona je kasnije pokušala da ukrade Heri sina dok je još bio beba. Ovo je prvo povezivanje ove ptice sa bebama.
Egipatska mitologija viši oblik duše (ba) prepoznaje kao rodu, a kada se ove ptice vraćaju - to označava i povratak duše. Prema tome - egipatska mitologija prepoznavala je njihov povratak kao novo rađanje, odnosno ponovno rađanje neke osobe. Rode, u ovom slučaju viši oblik duše, donose bebu kao dušu koja se reinkarnirala.
I mitologija stare Indije među značajnim simbolima ima i rodu. Kod njih je ova ptica bila simbol porodične vrijednosti i odanosti.
Međutim, najvjerovatnije nijedan od ovih mitova nije zaslužan za najljepši posao koji je rodama dodijeljen. U Njemačkoj je prije nekoliko vijekova nastala priča upravo o tome - kako one donose bebe. Ova priča se povezuje s tim što su rode sa svojih staništa odsutne devet mjeseci kada se sele u toplije krajeve i ponovo vraćaju.
Ciklus od devet mjeseci poklapa se sa dužinom trudnoće kod žena, a period rađanja najvećeg broja djece u vrijeme kada je nastala ova priča poklapalo se i sa povratkom roda iz toplijih krajeva - tokom aprila i marta. Razlog za ovo je i činjenica da su se tada brakovi često sklapali tokom juna, odnosno oko 21. juna kad je najduži dan u godini na sjevernoj Zemljinoj polulopti, a devet mjeseci od prve bračne noći često se poklapalo sa njihovim dolaskom.
Za rode i bebe postoji još jedna legenda koja se širila Evropom. Na prozore kuća u kojima se željno iščekuje prinova ljudi bi ostavljali bombone upravo da privuku rode. A one bi zatim ponijele bebe u korpama ili maramama i zamotuljak bi predale majkama koje čekaju potomstvo. Ponekad bi bebe u kuću ubacile kroz dimnjak. Ovo predanje se toliko širilo svijetom da se i danas crveni biljeg koji ima većina novorođenčadi na potiljku, kapku ili između obrva naziva - rodin ujed.
One su zaista velike ptice. Raspon njihovih krila kreće se oko 1,5 do dva metra. Mesožderi su: love ribu, žabe i druge vodozemce, insekte, sitne sisare, pa čak i druge ptice i njihova jaja.
Nastanjuju veći dio Evrope, a ponajviše Poljsku, ali ih ima i na zapadu Azije. Sa hladnim vremenom evropske rode sele se u Afriku, dok se azijske spuštaju južnije, u Indiju, gdje provode jesen i zimu, od septembra do marta. Putovanje do južnih destinacija traje 26 dana, dok je povratak u proljeće znatno dugotrajniji - 49 dana. Najstarija poznata roda živjela je 39 godina.
Djecu ne donose rode
Jednog dana riješio moj tata za rođendan da mi kupi brata, pitao je u dućanu gdje prodaju suhu hranu i kupus iz Srijema, al' rekli su mu nema.
Drugog dana riješio moj tata za rođendan da mi kupi brata pitao je u dućanu gdje prodaju suhu hranu i kupus iz Srijema, al' rekli su mu nema.
Trećeg dana dođe mama sva nasmijana, ravno iz rodilišta kao da to nije ništa i reče sa vrata: "Donosim ti brata"!
A tata, a tata... a tata zbori; dosta je bilo bajke, djecu ne donose rode, već ih rađaju majke, djecu ne donose rode, već ih rađaju majke!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.