BEOGRAD - U decembru 1873. godine Narodna skupština Kneževine Srbije usvojila je Zakon o kovanju srpske srebrne monete, čime je dinar i praktično postao novčana jedinica mlade Kneževine!
Desetak godina kasnije štampana je i prva novčanica od 100 dinara, koja je imala zlatnu podlogu. Kada je riječ o vrijednosti, 140 godina poslije ozvaničenja, može se reći da dinar ima burnu istoriju, ali i put koji mnogo više liči na onaj od zvijezda do trnja nego na suprotan.
Do početka Prvog svjetskog rata srpski dinar je bio konvertibilna valuta poželjna na zapadnoevropskom tržištu novca, da bi ga vijek kasnije (2012. godine) međunarodni ekonomski portal "Blumberg" svrstao na četvrto mjesto najgorih svjetskih valuta.
Vrijednosnu istoriju dinara najbolje opisuje činjenica da se krajem 19. vijeka za 100 dinara moglo kupiti 8 volova, a danas 2 hljeba, uz nezaobilazno podsjećanje da je 1993. godine štampana banknota sa 11 nula.
Dio istorije dinara je i umjetnička vrijednost pojedinih novčanica i(li) serija s obzirom na to da su njihov izgled kreirali mnogi čuveni domaći i strani slikari.
Banknota od 1.000 dinara iz 1935. godine zapamćena je kao jedna od najljepših novčanica iz vremena Kraljevine Jugoslavije. Autor banknote, akademski slikar Vasa Pomorišac, na licu novčanice prikazao je tri konjanika, od kojih jedan drži štit sa državnim grbom. U središnjem dijelu je ženska figura sa lovorovom granom u desnoj ruci, a lijevo su druga ženska figura, koja sjedi i piše po tablici, dijete i lav.
Osim Pomorišca, novčanice Kraljevine Jugoslavije "slikao" je i Paja Jovanović, a banknote nastale po njihovim nacrtima stručnjaci smatraju najljepšim u istoriji novčarstva na našim prostorima.
Umjetnički vrijedne novčanice Kneževine i Kraljevine Srbije radili su i Đura Jakšić, Đorđe Krstić, Beta Vukanović, kao i francuski umjetnici Žorž Dival i Danijel Dipuje.