SARAEJVO- Dok sa na jednom kraju svijeta možemo diviti glamuru i sjaju olimpijskih borilišta iz Brazila, u našim krajevima objekti na kojima su postizani vrhunski rezultati davne 1984. godine prepušteni su zubu vremena ili se ne koriste u punom kapacitetu i u sportske svrhe.
Trebevićka bob staza: Kao jedan od podsjetnika da se nekada lijepo živjelo, ali i potom na tragična ratna dešavanja, zagrljena borovom šumom Trebevića krije se bob staza. Od nekada najsavremenijeg objekta te vrste u svijetu, nakon rata ostali su samo betonski dijelovi, odnosno korito koje je djelimično izbušeno i pretvoreno u puškarnice. Donedavno je "trebevićka zmija" bila i odlagalište otpada potpuno zarasla u šiblje, ali zahvaljujući entuzijazmu i ljubavi prema sportu čelnika Sankaškog saveza BiH situacija se zadnjih nekoliko godina polako popravlja.
"Mi smo očistili, sanirali od rupa i drugih oštećenja kompleno korito staze u dužini od 1.300 metara. Osposobili smo je do te mjere da se na njoj već treću godinu obavljaju suhi treninzi. Nedavno su završene pripreme reprezentacije Slovačke i Poljske, a novi dolazak najavili su u septembru", istakao je Senad Omanović, predsjednik Sankaškog saveza BiH.
Sve je to još daleko od idealnog, ali Omanović ističe da su šanse za potpunu obnovu objakta na kojem su danas brojni grafiti i te kako realne. Potrebno je oko 16 miliona KM, koliko Vlada Kantona Sarajevo planira u narednom periodu uložiti u obnovu ski-liftova i sistema za osnježavanje na takođe olimpijskoj planini Bjalašnici.
"Mi smo 2014. godine imali međunarodnu inspekciju na bob stazi i tada smo kao cilj postavili organizaciju ljetne trke Svjetskog kupa na točkovima u narednih pet godine. Vjerujemo da ćemo to uspjeti organizovati, a onda i krenuti u realizaciju potpune obnove. Moram reći da je na bob stazi nakon ZOI '84 sve do rata održan niz međunarodnih takmičenja; svjetski kupovi, evropska i svjetska prvenstva. I sada bi bila 100 posto iskorištena i finansijski isplativa. Dokaz tome je da samo jednu trening vožnju takmičari u svijetu plaćaju 25 evra za sanke i 50 za bob. Na taj način bismo mogli zarađivati i mi na Trebeviću, pogotovo ako se zna da u svijetu postoji samo 14 bob staza u devet zemalja. Dvije se čak koriste samo za turističke svrhe", pojasnio je Omanović.
Skakaonice na Igmanu: Na Malom polju, jednom od najljepših dijelova planine Igman, smještene su skakaonice. Takođe su još jedan podsjetnik na dobro i loše razdoblje naših prostora, a iako u ruševnom stanju, mnogi će se složiti da i danas ipak zrače određenom ljepotom. Rijetko ko će proći planinom da ih ne pogleda ili se ne fotografiše, bez obzira na to što već skoro tri decenije ne služe svrsi. Sletalište je u ljetnom periodu pretvoreno u izletište, dok zimi služi za sankanje sarajevskih mališana.
Nermin Bise, sportski novinar, Selver Merdanović, bivši ski-skakač, Samir Avdić, nekadašnji kapiten košarkaške reprezentacije BiH, Bibija Kerla, učesnica Olimpijskih igara u Sarajevu, okupili su se oko ideje obnove ovog objekta. Za razliku od bob staze, na skakaonicama nakon rata nije rađeno ništa, a procjene su da je potrebno između 14 i 20 miliona KM.
"Ideja je da uz obnovu postojećih 90-metarske i 70-metarske budu izgrađene i još dvije skakaonice od 25 i 45 metara. Imamo načelnu podršku projektanta Janeza Gorišeka iz Slovenije te čelnih iz resornih ministarstava Kantona Sarajevo i uskoro očekujemo novi sastanak na kojem ćemo dogovoriti naredne korake", istakla je Kerla.
Navodi da bi dvije male skakaonice poslužile, između ostalog, za stvaranje prvog bh. tima u ovom sportu. Bile bi, pojašnjava, s plastičnom podlogom i djeca bi mogla na njoj trenirati tokom cijele godine.
"Ovo jeste višemilionski projekat, ali sigurni smo da bi se isplatio. Igman ima odlične uslove i za ljetnu pripremu skakača. Takođe, reletivno kratka udaljenost od grada je nešto što ovu lokaciju čini dodatno atraktivnom. Uz pomoć naših prijatelja iz Slovenije vrlo brzo bismo dobili organizaciju i nekih svjetskih kupova, a treninge bi mogle obavljati brojne svjetske reprezentacije. Oživljavanje ski-skokova u BiH bilo bi veoma isplativo", ubijeđena je Kerla.
Od objekata koji su korišteni za potrebe ZOI '84 danas su, između ostalog, u funkciji dvorene "Zetra" i "Skenderija". Nažalost svih ljubitelja sporta, koriste se više za koncerte i druge zabavne manifestacije nego za odmjeravanje sportskih snaga.
Jahorina i Bjelašnica
Ski-centri Jahorina i Bjalašnica takođe su u funkciji, iako posljednjih godina probleme stvaraju nepovoljni vremenski uslovi i prilično visoke temperature za zimski period. Obnovljena je većina hotela, sagrađeni su i brojni novi, ali još ima i onih koji izgledaju kad da je rat juče završio. Nažalost, BiH se nakon 1995. ne može pohvaliti organizacijom nijednog zimskog takmičenja vrhunske klase.
Brzo klizanje
Staza za brzo klizanje u sklopu Olimpijskog kompleksa "Zetra" jedan je od objekata od kojeg nije ostalo gotovo ništa. Tek nekoliko redova betonskih tribina i kružna staza koju rekreativci sada ponekad koriste za karting teško da bi nekoga ubijedili da su na tom mjestu nekada postizani vrhunski rezultati na klizaljkama.
Veliko polje
Na Velikom polju, na Igmanu, 1984. je održano takmičenje u bijatlonu i ski-trčanju. Iako je sanacija donekle urađena prije nekoliko godina, za potrebe Svjetskog vojnog prvenstva, kao podsjetnik na davna i bolja vremena nije ostalo gotovo ništa.
Bob staza
Dizajn staze odobren je 1981, a izgradnja je počela 1. juna iste godine. Izgradnja je završena 30. septembra 1982, uz trošak od 563.209.000 tadašnjih jugoslovenskih dinara. Sankaška takmičenja tokom ZOI je pratilo 20.000 gladalaca, a u bobu 30.000.
"Koševo"
Na stadionu "Asim Ferhatović Hase - Koševo" otvorene su ZOI '84. Od tada je nekoliko puta renoviran, ali nikad značajnije, pa danas ispunjava tek rijetke svjetske standarde. Koristi ga FK Sarajevo, dok se utakmice reprezentacije ne mogu igrati, jer ne ispunjava uslove FIFA i UEFA. Kapacitet mu je oko 37.000 mjesta.
