Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Pet najzanimljivijih svakodnevnih misterija

Pet najzanimljivijih svakodnevnih misterija
Foto: N.N. | Pet najzanimljivijih svakodnevnih misterija
N.N.

Zašto je led klizav? Da li je pjena tečnost ili gas? Saznajte koje sitnice koje čine našu svakodnevnicu još uvijek ne možemo da objasnimo u potpunosti.

1. Zašto najveći orašasti plodovi nikada nisu na dnu činije?

Jeste li primijetili da u činiji punoj raznih orašastih plodova brazilski orah uvijek stoji na površini? Ova činjenica je poznatija kao "efekat brazilskog oraha" i spada u misterije koje pokušavaju da razriješe fizičari sa svih strana svijeta. Bez obzira na njihovu veću gravitaciju, veći komadi, u ovom slučaju brazilski orah, gotovo uvek završe na površini, dok se manji komadi spuštaju na dno činije. Jedno od mogućih objašnjenja je to da manji dijelovi propadaju kroz praznine između većih dijelova.

2. Šta je pjena?

S pjenom se srećemo svakodnevno: bilo da smo popili kafu sa šlagom ili uživali u toploj kupki, ali malo ko se zapita šta je uopšte pjena. Da li je ona u čvrstom stanju, gasovitom ili tečnom? Profesor fizike Daglas Durijan s UCLA tvrdi da je 95 odsto pjene u gasnom stanju, dok je prostali dio tečan. Gas iz pjene se odvaja od tečnog dijela i formira materiju koja se sastoji iz mnoštva mjehurića koji pjenu održavaju upravo u tom obliku. 

3. Zašto je led klizav?

Vjekovima naučnici pokušavaju da utvrde zašto teško održavamo ravnotežu na ledu. Većina je saglasna u jednom - na samoj površini leda formira se tanak tečni sloj vode koji ga čini klizavom podlogom. Ipak, jasnog odgovora na pitanje zašto se na ledu formira ovakav sloj nema.

Dok jedna grupa naučnika smatra da se u kontaktu s drugim predmetima led topi i tako stvara ovaj sloj, drugi smatraju da vodeni sloj nastaje kretanjem molekula na površini leda. 

4. Kako nastaje statički elektricitet?

Fenomen koji je neobjašnjiv isto koliko je i neprijatan. Jedino što sigurno znamo je to da nastaje kada dodirnemo nešto što neutrališe bilo pozitivni, bilo negativni eletricitet sa površine našeg tijela. Ali zašto se elektricitet nagomilava? Uobičajeno objašnjenje je to da kada se dva predmeta dodiruju, trenjem se elektrišu, s tim što elektroni prelaze sa jednog objekta na drugi. Zašto se kretanje elektrona ne događa u oba smjera? Ne zna se.

5. Kako nastaje duga?

Duge nastaju kada se sunčeva svjetlost reflektuje kroz kapljice vlage koje postoje u atmosferi. Kapljice se ponašaju kao prizme koje odvajaju, tj. prelamaju svjetlo pod određenim uglom.

Danas, duga svakako nije neobjašnjiva pojava, ali se nekada ubrajala u najmisterioznije u prirodi.

(nationalgeographic.rs)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije