Prije 107 godina, u nedjelju, 14. aprila 1912. godine, 20 minuta prije ponoći, tačnije u 23.40, dogodila se medijski najpoznatija i jedna od najvećih pomorskih havarija prošlog vijeka. Sljedećeg jutra sve naslovnice svjetskih i domaćih novina osvanule su s naslovom da je "Titanik" potonuo.
Te mirne noći, svoda obasjanog zvijezdama, ali bez mjeseca, na dnu Atlantskog okeana smrt je pronašlo više od 1.500 putnika "Titanika", koji su išli ili kao "bogataški ukras broda" da posjete Ameriku ili kao putnici trećeg razreda da potraže sreću preko "velike bare". Samo je njih 712 nakon tri dana zahvaljujući brodu "Karpatija" ugledalo Kip slobode.
Procjenjuje se da su u to vrijeme na brodu bila 2.224 putnika, zajedno s članovima posade.
Brod je bio dugačak 269 metara, a širok 28, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona.
Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiri dimnjaka iznosila 56 metara.
Sudeći po nekim izvorima, ledeni brijeg koji je potopio čuveni brod formirao se prije čak 3.000 godina. Iako može samo da se nagađa šta se zaista dogodilo, vjeruje se da je sve počelo snijegom koji je padao po zapadnoj obali Grenlanda oko hiljadite godine prije nove ere. On je usljed topljenja i zamrzavanja postao zrnasta struktura koja se kasnije zaledila, posebno dobijanjem novih slojeva snijega koji su po njemu padali u decenijama koje su uslijedile.
Tri hiljade godina kasnije on je započeo svoje sporo i dugo putovanje sjevernim dijelom Atlantskog okeana, i to od obale Grenlanda preko Bafinovog zaliva, Dejvisovog prolaza i Labradorskog mora stigao do Atlantika, a 1912. godine susreo se sa "nepotopivim brodom" kompanije "White Star line".
Olupinu slavnog "Titanika" su pronašli Žan-Luis Miher i Robert balard 1. septembra 1985. godine.
ZANIMLJIVOSTI KOJE VJEROVATNO NISTE ZNALI
O velikoj tragediji snimljeni su brojni filmovi, napisane knjige i priređene izložbe, ali i dan-danas postoje detalji koji iznenađuju...
1. Budžet holivudskog filmskog spektakla "Titanik" s Leonardom Dikaprijem i Kejt Vinslet u glavnim ulogama bio je veći od budžeta za izgradnju stvarnog broda.
2. Od četiri grandiozna dimnjaka na "Titaniku" radila su samo tri, a četvrti je doslovno postavljen samo za ukras. Dizajneri su, naime, smatrali da brod izgleda impresivnije sa četiri dimnjaka.
3. Jedini Japanac koji je preživio potonuće "Titanika" proglašen je kukavicom nakon što se vratio u domovinu jer nije časno umro zajedno s drugim putnicima broda.
4. Glavni pekar broda Čarls Džon Džougin preživio je plutanje u ledenoj vodi zahvaljujući većoj količini alkohola koju je pio tokom potonuća i koji ga je grijao do pojave spasilaca.
5. Tragedija je mogla biti izbjegnuta da je santa leda primijećena i prijavljena kapetanu samo 30 sekundi ranije nego što je bio slučaj.
6. Na brodu su svakog dana izlazile novine "The Atlantic Daily Bulletin", koje su uključivale vijesti, oglase, cijene dionica, tračeve iz visokog društva, rezultate konjskih trka, kao i dnevni jelovnik.
7. Samo su dvije kabine u prvoj klasi imale svoje kupatilo, dok je oko 700 putnika u trećoj klasi moralo dijeliti dvije kade za ličnu higijenu.
8. Nasljednik američkog čokoladnog carstva Milton Heršej imao je karte za "Titanik", ali je odgodio put zbog poslovnog sastanka.
9. Sjećate li se one scene u filmu "Titanik" gdje orkestar svira dok brod tone? To se stvarno dogodilo! Muzičari su svirali još dva sata nakon što je brod udario u ledenjak.
TITANIK" DOBIJA NASTAVAK
Skoro identična replika ovog broda bi trebalo da započne svoju prvu plovidbu 2022. godine, pružajući obožavaocima šansu da iskuse putovanje.
Nazvan "Titanik II", brod će započeti svoje putovanje iz Kine, gdje je trenutno u izgradnji, a pokupiće putnike u Sautemptonu u Engleskoj. Tako će otpočeti putanju prvobitnog "Titanika" iz 1912. godine, preko Atlantika do Njujorka. Iako se savremeni brod pravi po ugledu na originalnu verziju, postoji nekoliko značajnih razlika. Nosiće više putnika od originalnog broda, do 2.400 ljudi, plus 900 članova posade, a biće i četiri metra duži, kako bi zadovoljio savremene standarde i povećao stabilnost. Pored toga, putnici treba da znaju da je nova verzija opremljena savremenim sigurnosnim i navigacionim funkcijama, kao i detaljnim planovima evakuacije.
"Titanik II" će imati isti raspored kabina, javnih površina, bazen, turska kupatila i veliko stepenište, kao i izvorni brod. Kada se izgradnja završi, imaće devet spratova i 840 kabina, a putnici će moći da biraju između prve, druge i treće klase.
Izgradnja ove moderne verzije se radi po ideji australijskog privrednika Kliva Palmera, koji je 2012. godine osnovao brodsku kompaniju "Blue Star Line", kako bi projekat učinio stvarnim. Brod se i dalje gradi, a očekuje se da će koštati 500 miliona dolara. Prvobitno je planirano da isplovi 2016. godine, ali zbog novčanih problema plovidba je odložena za 2018, a sada je ponovo odložena do 2022. godine.
Po završetku svog putovanja u Njujork, "Titanik II" će obilaziti svijet, inspirišući i očaravajući ljude u svim lukama u kojima se nalazi, kaže Kliv Palmer.
TEORIJE:
* Nema pouzdanih dokaza da je "Titanik" udario u ledeni brijeg.
* Britanski putnički brod "Titanik", koji je potonuo prije 107 godina, nije potonuo zbog sudara sa ledenim brijegom, tvrdi kapetan L.M. Kolins. Naime, Kolins, koji ima iskustva u vodama sjevernog Atlantika, a gdje je potonuo čuveni brod, kaže da ta priča o sudaru sa ledenim brijegom nije realna.
On je 2002. godine izdao knjigu "Potapanje Titanika, perspektiva ledenog pilota", gdje je predložio tri razloga zbog kojih je vjerovao da je "Titanik" zaista potopio led.
"Uvjeren sam da je nemoguće da je brod udario u ledeni brijeg. Umjesto toga, brod je žrtva arktičkog ledenog sloja. Arktički led je višegodišnji led, vrlo tvrd", rekao je bivši pomorac.
Kako je naveo, brojni brodovi su potonuli na isti način - probijanjem trupa, prenosi.
"Nema pouzdanih dokaza da je 'Titanik' udario u ledeni brijeg", rekao je Kolins.
On je detaljno opisao u knjizi kako su otprilike 10 minuta prije potonuća dva mornara uočila ono što su smatrali sumaglicom na horizontu, protežući se otprilike 20 stepeni s obje strane broda.
Takođe, različiti oficiri prijavili su različitu visinu nepostojećeg ledenog brijega.
Kapetan Kolins vjeruje da je ta razlika u visini posljedica "optičkog fenomena koji je dobro poznat nautičarima", gdje ravno more i ekstremna hladnoća iskrivljuju izgled objekata u blizini vodene linije, što ih čini veoma visokim.
Fizika takođe nalaže da "Titanik" nije udario u ledeni brijeg, tvrdi on i pojašnjava da nešto što je poznato kao Bernulijev efekat znači da to nije moguće.
Prema njegovim riječima, ako je brod plovio brzinom 11 metara u sekundi i udario u ledeni brijeg, za koji se tvrdi da je veličine hotela, cijela strana bi bila uništena.
"Brod bi onda potonuo za nekoliko minuta, a ne sati", zaključio je Kolins.
AVANTURISTI OVE GODINE MOGU ZAPLOVITI DO OLUPINA BRODA
Od sredine 2019. godine javnost će imati priliku da zaplovi istom trasom kojom je posljednji put plovio legendarni "Titanik" prije više od jednog vijeka i moći će doći do njegovih ostataka.
Ekspediciju "Titanic Survey Expedition" će provesti američka kompanija "OceanGate" koja je i u maju prošle godine planirala ponuditi ljudima da zaplove Atlantskim okeanom. Prema pisanju stranih medija, karta za ovu jedinstvenu avanturu trebalo bi da košta tačno 105.129 dolara po osobi.
Na svakoj od šest ekspedicija, za koje će pripreme započeti 26. juna 2019. godine, osim putnika biće i devet članova posade, a već su sada sva mjesta za putnike prve ekspedicije rezervisana, iako će biti otvorene prijave za drugo putovanje od 25. jula do 4. avgusta i od 1. do 12. avgusta.
Oni koji se žele upustiti u plovidbu treba da budu stariji od 18 godina, da pokažu osnovnu mobilnost, fleksibilnost i ravnotežu te da prođu posebnu obuku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
