Ono što je za Ameriku "Fort Knox" u kojem se čuva državno blago, to je za Rusiju glavni trezor Centralne banke Ruske Federacije.
To je jedno od najbolje čuvanih utvrđenja na svijetu, koje ne mogu da probiju ni najsavremenije balističke rakete.
Ali, prije nego je izgrađen trezor, Rusi su 80-ih izgradili i zgradu Centralne banke u Moskvi. Smještena je preko puta Kremlja i predstavlja arhitektonsku cjelinu političkog, turističkog i ekonomskog centra Moskve.
Iako se očekivalo da će to biti dosadna, funkcionalna betonska zgrada, na sto su dobili atraktivno rješenje u staklu, s visokim i osvijetljenim atrijem, poput nekakvog luksuznog hotela, piše beogradski "Blic".
Ipak, glavni dio - a to je trezor, bio je smješten pod zemlju i tu nije bilo mjesta za improvizaciju. Izrađen je od gustih armiranih rešetki da je rijedak beton jedva prolazio kroz mrežu željeznih šipki.
Osim toga, u betonsku masu su dodavane čelične strugotine u tačno propisanom omjeru.
Prostorije trezora funkcionišu kao kutija u kutiji, s dvostrukim zidovima i dvostrukim pločama između spratova, između kojih je laserski nadzor. Najteže je bilo izgraditi uske hodnike, širine jedva 70-ak cm, a jako dugačke i jako visoke.
Trezori imaju tri najsavremenije elektronske zaštitite, pa ih to, uz fizičku zaštitu i trezorska čelična vrata, čini sasvim neosvojivim, piše poemnuti portal, prenosi "Express.hr".
Neki najosjetljiviji dijelovi projekta, kao što je dokumentacija za tzv. 'kremljovku', posebnu direktnu vezu sa rukovodstvom zemlje, rađena je ručno, u samo jednom primjerku i to na papiru, da se osigura samo jedan jedini primjerak. Radile su ih posebne službe.
Površina podzemnog trezora je 20.000 kvadratnih metara ili - otprilike kao dva fudbalska igrališta. Trezor za dijamante velik je 3.000 kvadratnih metara i visok oko pet. U trezoru je i 70 posebnih strojeva od kojih svaki košta milion evra, a služe za sortiranje, uništavanje, automatsku provjeru i pakiranje novčanica.
Manje je poznato da je zgradu gradila građevinska firma "BBK", u vlasništvu braće Karić iz Srbije. Posao su dobili još u vrijeme predsjednika Borisa Jeljcina.
Bogoljub Karić se prisjetio kako su se teško izborili za posao među desetinama uglednih američkih kompanija, kao i konkurencije iz Rusije, ali i zapadnoevropskih zemalja.
Konačno je Jeljcin donio odluku:
"Posao ide vama, jer sam siguran da će sva povjerljiva dokumentacija za izgradnju ostati samo u našim rukama", rekao je ruski predsjednik Karićima, iskazavši im bezgranično povjerenje.
Bogoljub Karić se prisjetio kako je, za projekt Centralne banke odabrao beogradskog arhitektu Boru Jovanovića, ali i ponudio kao alternativu i ruskog projektanta Anatolija Pavloviča Semjonova. Ali, investitori su se odlučili za modernije rješenje beogradskog arhitekte.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.