Bivši direktor Norveškog komiteta za dodjelu Nobelove nagrade Geir Lundestad optužio je Švedsku da je pokušala da se umiješa u izbor godišnjeg laureate Nobelove nagrade za mir, što je, po Lundestadovim riječima, bilo nedopustivo.
Naine, Lundestad, koji je bio direktor Nobelovog institua punih 25 godina, u svojim memoarima tvrdi da je Lars Heikensten, koji se nalazi na čelu stokholmske Nobelove fondacije, pokušao da utiče na izbor direktora Norveškog komiteta, što je indirektno miješanje.
Naime, oni su pokušali da nametnu da Nobelova fondacija bude odgovorna za izbor sekretara, što bi imalo posljedice i na sam izbor laureata Nobelove nagrade za mir.
Prema uslovima testamenta Alfreda Nobela, nagradu za mir dodjeljuje komitet od pet osoba, koje bira isključivo norveški parlament.
Ostalih pet nagrada (za hemiju, književnost, fiziku, medicinu i ekonomiju) dodjeljuje švedska Nobelova fondacija, dok je Nobelova nagrada za mir u isključivoj nadležnosti norveškog Nobelovog instituta. Inače, i ceremonija dodjele Nobelove nagrade za mir se organizuje odvojeno od ostalih ceremonija i dodjeljuje se isključivo u norveškoj prijestonici Oslu, obično u decembru.
Kada je riječ o novcu koji je zavještao Nobel, onda njime upravlja švedska fondacija i riječ je o 475 miliona dolara.
"Međutim, sam pokušaj švedskih zvaničnika da interveniše pri izboru direktora Norveškog komiteta je dokaz da je Heikensten pokušao da centralizuje instituciju Nobelove nagrade", napisao je Lundestad.
Prema Lundestadovim riječima, Heikensten je tako pokušao da kompromituje nezavisnost komiteta pri donošenju odluke o Nobelovoj nagradi za mir.
U svojim memoarima Lundestad navodi i da je švedska Nobelova fondacija željela da proda veličanstvenu zgradu Norveškog Nobelovog komiteta, jer je navodno bila suviše skupa za održavanje.
Prodaja ove znamenite zgrade je zaustavljena u posljednjem momentu nakon što je otkriveno da se zgrada, iako u vlasništvu Švedske fondacije, ne može prodati bez odobrenja Norveškog Nobelovog komiteta.
I dok su memoari izazvali pravu buru u javnost, Lundestad je samo kratko prokomentarisao da vjeruje da se knjiga Šveđanima sigurno nije svidjela.
A da je riječ o eksplozivnim otkrovenjima svjedoči i to što je u sklopu memoara objavio da nagrada za mir dodjeljena 2009. predsjedniku SAD Baraku Obami nije ispunila očekivanja tog komiteta.
Prema njegovim riječima, Komitet je očekivao da će dodjeljivanje Nobelove nagrade za mir poslužiti kao podsticaj Obami:
"Čak i mnoge Obamine pristalice, međutim, vjeruju da je to bila greška. U tom smislu, Komitet nije postigao ono čemu se nadao", napisao je on u memoarima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.