Zanimljivosti

Tradicionalne tetovaže u rukama stogodišnjakinje

Tradicionalne tetovaže u rukama stogodišnjakinje
Foto: Ilustracija | Tradicionalne tetovaže u rukama stogodišnjakinje
N.N.

Okruženo poljima riže i pejzažom koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, planinsko selo Buskalan je dom dvjestotinak domaćinstava. Nalazi se u provinciji Kalinga na Filipinima, a od glavnog grada Manile je udaljeno oko 15 sati vožnje.

Ovo filipinsko selo je na meti turista, koji ovdje dolaze svake godine. No, hiljade njih ne posjećuju ga zbog turizma, već kako bi upoznali Vang Od Ogaj, najstariju mambabatok, tradicionalnu umjetnicu za tetovaže.

Stara je oko 100 godina, a bavi se tradicionalnim tetoviranjem od svoje petnaeste.

"Tradicija će se nastaviti sve dok se ljudi budu vraćali kako bi radili tetovaže. Dok budem mogla vidjeti dobro, radiću tetovaže. Prestaću kada mi se vid pokvari", izjavila je Vang Od Ogaj.

U tradicionalnom smislu, ručno rađene tetovaže su dobijali poznati Butbut ratnici.

"Kada bi ubili nekoga mogli su dobiti tetovažu. Svi su znali kada bi jedan od ratnika ubio nekoga jer bi on to na takav način objavio svima", objasnila je Vang Od.

Za žene, tetovaže su se smatrale nakitom.

"Nekada davno su govorili - uradi tetovažu kako bi izgledala lijepo", kaže Vang Od dok se prisjeća svojih tinejdžerskih dana, kada su njeni prijatelji svoje ruke i noge prekrivali tetovažama.

Sada kada su ratnici izumrli, ručno rađene tetovaže su dostupne svima, a Vang Od vidi konstantan priliv internacionalih klijenata, kojima radi i po osam tetovaža dnevno. Svaki simbol, linije, krugovi, životinje, plemenski printovi i slično nosi dublje značenje. Neki dizajni predstavljaju planine ili sunce, drugi plodnost i snagu.

"Sviđa mi se kada turisti i posjetioci dođu ovdje jer to svima nama pomaže finansijski. Nadam se da će nastaviti da dolaze", kaže Vang Od.

Vang Od prati tehniku koja je stara milenijumima, koristeći samo nekoliko alata: iglu napravljenu od pomelo drveta, štap od bambusa, ugalj i vodu. Tintu pravi upravo od vode i uglja.

Ubod po ubod, koristi iglu i bambusov štap kako bi gurnula tintu duboko u kožu, puštajući krv. Ovom jednostavnom tehnikom kreira značajne, geometrijske tetovaže, ali ne bez boli, koja se često spominje u modernoj kulturi tetoviranja.

Održavanje ovakve umjetnosti živom je komplikovanije nego što izgleda. Umjetnost se može prenijeti samo na krvne rođake, prateći vjerovanje da će se tetovaže inficirati ako se ova tradicija ne poštuje. Iako nema svoje djece, Vang Od uči svoje nećakinje Elijang Vigan i Grejs Palikas već nekoliko godina.

"Svi moji prijatelji koji su radili tetovaže su preminuli. Ja sam jedina koja je još živa. Ne plašim se izumiranja tradicije jer sada učim novu generaciju umjetnika", kaže Vang Od.

Iako je ova umjetnost u dobrim rukama, Vang Od ne planira nigdje ubrzo.

Njena tajna stogodišnjeg života je da ne jede hranu iz konzerve, hranu s uljem ili dodacima. Jede samo organsku hranu kao što su zeleno povrće i pasulj.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije