Mjesto u kojem živite može uticati na brzinu vašeg starenja, u zavisnosti od faktora iz okoline, društva i politike koji vas okružuju.
Prema najnovijem istraživanju objavljenom u uglednom časopisu "Nature Medicine", Danska je zemlja u kojoj ljudi najsporije stare.
Naučnici su utvrdili da upravo ta evropska zemlja ima najbolje uslove za sporije biološko starenje - zahvaljujući povoljnoj životnoj sredini, društvenim okolnostima i političkoj stabilnosti.
U studiji je analizirano više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja, kako bi se uporedilo kako različiti faktori utiču na proces starenja širom svijeta.
Naučnici su koristili takozvani biobehavioural age gap - alat zasnovan na vještačkoj inteligenciji, koji procjenjuje razliku između nečije stvarne (hronološke) starosti i predviđene biološke starosti, na osnovu okruženja i rizika kojima je osoba izložena.
Na primjer, ako imate 50 godina, ali model na osnovu vaših uslova predviđa da imate 55, vaša "biološko-prediktivna razlika" iznosi pet godina - što ukazuje na ubrzano starenje, piše "Science Focus".
Rezultati? Na četiri analizirana kontinenta - Africi, Aziji, Evropi i Južnoj Americi - pokazalo se da Evropljani stare najzdravije. S druge strane, ubrzano starenje je češće u zemljama sa nižim prihodima.
"Ova studija je važna jer redefiniše starenje - ono nije samo biološki ili životni proces, već je duboko povezano sa širim društvenim i političkim uslovima. Gdje i kako živite može značajno ubrzati ili usporiti starenje", izjavio je dr Morten Šajbe-Knudsen, stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu, koji nije bio direktno uključen u istraživanje.
Najbrže starenje zabilježeno je u Egiptu, gdje su ljudi u prosjeku biološki stariji za 4,75 godina od svoje stvarne dobi. Slijede Južnoafrička Republika i zemlje Južne Amerike.
U Evropi, ubrzanije starenje primijećeno je u istočnim i južnim regionima.
S druge strane, najsporije starenje zabilježeno je u Danskoj - gdje su ljudi biološki mlađi za prosječno 2,35 godina. Slijede Nizozemska i Finska.
Šta čini zemlju poput Danske pogodnom za zdravo starenje?
Istraživači su utvrdili da ključnu ulogu imaju fizički faktori poput kvaliteta vazduha, ali i društveni - uključujući jednakost među polovima i socijalno-ekonomski status.
Zanimljivo je da su važan uticaj imali i politički faktori - poput slobodnih izbora, prisustva demokratskih institucija, slobode političkog djelovanja i uopšte osjećaja da političari djeluju u interesu građana.
"Zašto politika ima toliki uticaj na brzinu starenja i dalje je velika misterija. Moguće je da hronični stres uslijed nesigurnosti i nejednakosti u zdravstvu igra ključnu ulogu", kaže Šajbe-Knudsen.
Studija je takođe pokazala da ljudi sa ubrzanim starenjem osam puta češće imaju problema sa svakodnevnim aktivnostima i četiri puta češće doživljavaju kognitivni pad.
Ipak, naučnici napominju da su ove veze asocijativne, a ne uzročno-posljedične. Bez obzira na to, rezultati naglašavaju koliko je važno ulagati u zdravstvenu jednakost na globalnom nivou, prenosi Nova.
"Iznenađujuće, negativni faktori su imali jači uticaj od zaštitnih, a ljudi iz siromašnijih zemalja pokazivali su znatno ubrzanije starenje, bez obzira na sopstveni društveni status. Ovo je još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalne sisteme poput obrazovanja i zdravstvene zaštite - kao ključ za zdraviju populaciju", zaključuje Šajbe-Knudsen.