BANJALUKA- Šumske površine u svijetu su se, prema podacima UN, u posljednjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke, a gubitak šuma biće nastavljen zbog klimatskih promjena uprkos globalnim naporima za smanjenje ispuštanja u atmosferu gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, navodi Zavod za statistiku Republike Srpske /RS/ povodom 21. marta - Svjetskog dana šuma.
Šume su danas ugrožene zbog lošeg gazdovanja, požara, poremećenog režima voda, insekata, glodara, bakterija, gljivica, zagađenja vazduha, zemljišta i voda, kiselih kiša.
Šume pokrivaju 50 odsto ukupne površine RS, a njihova glavna karakteristika je da su one većinom prirodne za razliku od mnogih evropskih koje to više nisu.
Šume lišćara preovladavaju na oko 65 odsto šumskog područja, četinarske šume zauzimaju blizu 12 odsto, dok na mješovite šume otpada oko 23 odsto područja.
Glavne vrste drveća su bukva i hrast kod lišćara, smrča, jela, te crni i bijeli bor kod četinara.
Šumski fond je u procentu od 72 odsto u državnom vlasništvu i potencijalno je jedno od najvećih nacionalnih bogatstava Srpske.
Polazeći od značaja šuma za ukupan živi svijet, šumskim resursima treba upravljati tako da se ne ugroze optimalne društvene, ekonomske i ekološke potrebe budućih generacija.
Utvrđeno je da je uloga šuma u prečišćavanju zagađene atmosfere važnija od njene funkcije u proizvodnji kiseonika.
Lišće tridesetogodišnjeg stabla može vezati tokom fotosinteze do 120 kilograma fabričke prašine, odnosno, pročistiti čak 100 000 kubnih metara vrlo zagađenog industrijskog vazduha. Z godinu dana ovakvo stablo "izdahne" 250 kubika kiseonika što je dovoljno za potrebe dva odrasla čovjeka.