Gadgets

Patentiran na današnji dan, uskoro bi mogao u istoriju

Patentiran na današnji dan, uskoro bi mogao u istoriju
Patentiran na današnji dan, uskoro bi mogao u istoriju
N.N.

Ekrani osjetljivi na dodir mijenjaju način na koji koristimo računare, ali miš je i dalje jedan od ključnih alata bez kojih ne možemo uopšte zamisliti rad na računarima. Za njegov razvoj zaslužan je Daglas Engelbart, informatički stručnjak koji je radio na Stanfrodu. Iako je miš predstavljen dvije godine ranije, tek je na današnji dan 1970. Engelbart dobio i patent za svoj uređaj.

Prvi prototip napravio je još 1964. godine, a 1968. godine stigao je i jedan od najpoznatijih trenutaka njegove karijere. Na jednostatnoj prezentaciji u San Francisku je predstavio brojne vizionarske ideje, zbog čega je prezentacija danas poznata kao "majka svih demonstracija".

Među uređajima je bila mala drvena kocka s dva rotirajuća točkića i žicom, zbog čega je miš dobio svoj naziv. Ali, miš je tek 1981. godine stigao na tržište uz Xerox 8010 Star računar, koji je bio namijenjen poslovnim korisnicima i nije bilo tržišni hit. Stanford je kasnije licencirao tu tehnologiju Appleu za 40.000 dolara koji je svoj miš pustio u prodaju 1983. zajedno s Lisom.

Inače, najranije poznato korištenje termina miš pripisuje se Bilu Inglišu koji je radio na Stanfordu s Engelbartom. On je 1972. u Xeroxu izradio i prvi miš s kuglicom kakav smo koristili godinama.

Engelbart na svom patentu nije zaradio previše jer je patent istekao 1987. godine, puno prije nego što je miš postao masovno upotrebljavan uređaj kakav je danas.

Šta je sljedeće?

Iako su miševi drastično napredniji, osnovni način korištenja otprilike je isti kao i prije 50 godina. Uređajem koji imamo u ruci pomičemo strelicu na ekranu kako bi ostvarili zadatak koji želimo. Ali, niz tehnologija mijenja način na koji ćemo u budućnosti upravljati uređajima oko sebe.

Ekrani osjetljivi na dodir

Telefoni, računari, tableti, automobili... Ekrani osjetljivi na dodir danas su svuda oko nas, a na taj način olakšavaju nam interakciju s uređajima, a i oni se razvijaju sa senzorima koji pružaju povratnu informaciju pa tako možemo osjetiti ono što je na slici.

Tijelo kao kontroler

Uređaji poput Microsoftovog Kinecta, Leap Motiona ili narukvice Myo samo su dio velike liste gadgeta koji naše pokrete u prostoru pretvaraju u radnje na ekranu. Sve precizniji u prepoznavanju sitnih pokreta omogućuju cijeli niz radnji koje bi klasičnom tastaturom i mišem bilo izuzetno teško ili nemoguće obaviti.

Virtuelna stvarnost

Cijeli niz kompanija ove godine je predstavio svoje uređaje za virtuelnu stvarnost, a predviđa se da bi ovo mogla postati sljedeća velika industrija. Sve stvarne primjene još je teško predvidjeti, ali primjeri HTC Vivea koji nam omogućuje da kontrolerima crtamo u 3D prostoru ili pomažu ljekarima da se pripremaju za operaciju tek su dio onoga što će ovakvi uređaji omogućiti.

Surface Dial

Microsoft je nedavno uz Surface računar predstavio i Dial, maleni dodatak koji izgleda poput hokejskog paka, a možemo ga koristiti s bilo kojim Windows 10 računarom. Rotiranjem točkića možemo obaviti niz radnji i otvarati menije, a čini se da će biti fantastičan za kreativce.

Glas i misli

Glas već sada sve češće koristimo kako bi obavili niz radnji na našim mobilnim telefonima koji dolaze sa Siri, Cortanom i drugim virtuelnim asistentima. Kako će mašinsko učenje napredovati tako će i njihovo prepoznavanje našeg govora, ali i komunikacija s računarima biti kvalitetnija. Pritom se misli na komunikaciju koja izgleda poput našeg razgovora, a ne mašinsko iznošenje naredbi.

Naučnici rade i na interfejsima koji će spojiti mozak i računare kako bi pomogli paralizovanim pacijentima da upravljaju protezama ili računarima da obave neke osnovne radnje, ali razvoj na ovom području omogućio bi u budućnosti i naprednije radnje koje bi mogli obaviti mislima.

(NN, 24sata)

Najčitanije