BANJALUKA, VAŠINGTON - Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) razmatra načine digitalnog praćenja pandemije najnovijeg virusa korona, kako bi se pomoglo u njenom suzbijanju.
Kako je "Nezavisnim" rekao Viktor Olšavski, predstavnik SZO-a u BiH, njegova organizacija zasad nema specifične preporuke, ali razmatra moguća digitalna rješenja.
"Svjetska zdravstvena organizacija i svjetska zajednica su započele razgovor i sve više se govori o digitalnim rješenjima kako bi se u stvarnom vremenu mogla pratiti i ograničiti pandemija kovid-19", rekao nam je on.
"Nezavisne" su prije nekoliko sedmica pisale o ovoj temi, a u međuvremenu sve više zemalja uvodi konkretne digitalne aplikacije kako bi pokušali pratiti tok bolesti i progresiju zaraze u široj zajednici. Posebno aktivne su američke digitalne korporacije koje djeluju na globalnom nivou poput "Googlea", "Facebooka", "WhatsAppa", "Twittera" i drugih ponuđača digitalnih usluga. Na primjer, "Google" je počeo digitalni monitoring držanja socijalne distance u raznim zemljama, a nedavno su objavili i depersonalizovane podatke o tome kako držanje karantina izgleda u praksi.
Jedan od tehnoloških klastera u Americi koji je započeo projekat digitalnog praćenja bolesti je "Plug and Play Coronavirus Tech", koji obuhvata više od 60 kompanija u 13 oblasti koje se odnose na vakcinaciju, analizu podataka, proizvodnju respiratora, molekularnu dijagnostiku, 3D štampanje i druge oblasti. Oni žele pružiti pomoć američkoj vladi da se prate kontakti zaraženih, kao i mogućnosti suzbijanja širenja patogena.
U Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS rezervisani su kada je u pitanju korištenje ovakvih aplikacija iz straha da bi moglo doći do otkrivanja privatnih podataka poput zdravstvenog stanja pacijenata. Oni naglašavaju da tu postoje i brojni tehnički izazovi koje bi bilo potrebno riješiti.
Svjetski ekonomski forum takođe preporučuje svojim članicama da razmišljaju o dugoročno održivim digitalnim rješenjima. Oni su se fokusirali na tri oblasti, koje se odnose na ulaganje u infrastrukturu, razvoj softvera za vještačku inteligenciju i razvoj platformi za obradu velikih podataka koji se odnose na kretanje građana, bolesti od kojih pate, proučavanje načina širenja patogena i monitoring zdravlja.
Među zemljama koje su formalno ili neformalno uvele ili podržale ovakve aplikacije su Kina, Njemačka, Izrael, Singapur, Južna Koreja, Indija i SAD.
SAD su, na primjer, prošle sedmice započele pola milijarde dolara vrijedan projekat u saradnji s državnim Centrom za kontrolu bolesti uvođenja digitalnih metoda praćenja pacijenata i širenja pandemije.
Jedna od najpopularnijih aplikacija se odnosi na blutut povezivanje telefona, bez geopozicioniranja putem satelitskog praćenja, jer ova aplikacija pruža više garancija za privatnost, zbog čega ju je prihvatila i Njemačka, koja je tradicionalno osjetljiva kada su u pitanju privatni podaci.
Rojters ističe da je Singapur, koji je jedna od prvih zemalja koja je uvela ovu blutut aplikaciju, već pokazao određene rezultate. Svaki peti građanin je instalirao ovu aplikaciju na svoj telefon, a kako ističe Rojters, premijer te zemlje je rekao da će Vlada učiniti više da što veći broj ljudi instalira aplikaciju.