Biznis konferencije su najčešće usmjerene na jednu osnovnu tematiku, a "Forward konferencija" pokušava da to obuhvati iz perspektive čitavog ekosistema. Kroz šest panela ove godine ćemo proći kroz glavnu temu digitalne transformacije, a konferencije o digitalnim sistemima društva su prilično rijetke u regionu.
Kazao je ovo u intervjuu za "Nezavisne novine" Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka (ICBL), povodom treće "Forward konferencije", koju će ovaj centar u saradnji s Ministarstvom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS organizovati 9. i 10. decembra.
NN: U najavi je treća "Forward konferencija". Kada je planirano da se održi, koliko će biti učesnika, te koja je to glavna tema treće konferencije?
GVERIĆ: "Forward konferencija" se organizuje po treći put, a ove godine smo se odlučili da zbog cjelokupne situacije s virusom korona to bude hibridni događaj, gdje ćemo imati jedan dio konferencije koji će se organizovati uživo, a jedan dio koji će se moći pratiti online putem video-linka. Mislimo otvoriti pozive za oko 100 do 120 ljudi i zbog toga smo se odlučili da konferenciju organizujemo u Muzeju savremene umjetnosti RS 9. i 10. decembra. Kroz šest panela ćemo proći kroz glavnu temu, a to je digitalna transformacija. Ono što smo mi radeći do sada brzo zaključili jeste da je digitalna transformacija nešto što ima početak, ali nema kraj. Svake godine govorimo o novim trendovima i pokušavamo da podvučemo liniju dokle smo stigli u prethodnom periodu. Prvog dana konferencije imamo donosioce politika, kao i kompanije koje nose digitalna rješenja na regionalnom nivou i panel koji govori o samoj transformaciji svake pojedinačne kompanije. Imaćemo kratko predavanje Nilsa Lodera iz kompanije "Kvint" iz Amsterdama, to je kompanija koja postoji već 30 godina i bavi se transformacijom liderstva u samim kompanijama. To je tema koju do sada niko iz okruženja nije otvorio. Stalno govorimo o važnosti transformacije i uglavnom se priča o dvije strane, o transformaciji javnog sektora i kako će građani i privreda da se prilagode ovoj transformaciji. Niko do sada nije govorio koliko je bitno da transformaciju provode velike kompanije unutar sebe, da bi mogle da nastave da funkcionišu i prate trendove. Drugog dana "Forward konferencije" ćemo se dotaći teme naučnotehnoloških parkova, digitalnih i inovacionih HUB-ova, te teme o klasičnim i primijenjenim digitalnim rješenjima. Da sumiramo, napravili smo šest panela koji će nas voditi od donošenja politika i u kom pravcu transformacija ide, kroz provođenje regionalnih kompanija kako izgleda transformacija, značaj istraživanja i razvoja, koji su trendovi, te da zaključimo o primjenjivim alatima koji su bitni svima nama u svakodnevnom životu.
NN: Po čemu je "Forward konferencija" specifična, šta je to što je razlikuje od drugih poslovnih konferencija?
GVERIĆ: Biznis konferencije su najčešće usmjerene na jednu osnovnu tematiku, a "Forward konferencija" pokušava da to obuhvati iz perspektive čitavog ekosistema. Od donošenja odluke, šta smo napravili, dokle smo stigli, te do praktične primjene. Svaki put kroz novi trend koji imamo godinu iza nas pokušavamo to staviti u jednu cjelinu. Konferencije o digitalnim sistemima društva su prilično rijetke u regionu, a zapadni Balkan treba prilično da ubrza svoje aktivnosti da bi stigao ostale zemlje. Ove godine će nam zbog pandemije izostati EXPO i direktni poslovni susreti, jer želimo da poštujemo mjere Republičkog štaba za vanredne situacije.
NN: Zašto je značajno da se ovakva konferencija organizuje u Banjaluci, koji su to pozitivni efekti?
GVERIĆ: Nekoliko je pozitivnih efekata. Prvi je što otvaramo i konstantno držimo temu neophodnosti digitalne transformacije. Drugo, želimo da budemo domaćini gdje se sklapaju kontakti i potencijalna partnerstva u okviru poslovne zajednice i poslovno-javne zajednice. Smatramo da, iako smo relativno mali, imamo dobru IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) zajednicu. Naše istraživanje nam je pokazalo da imamo konstantan rast IKT zajednice i da je to industrija koja je 2020. godine zapošljavala više od 7.000 radnika s prihodima od oko milijardu KM. Postoji potencijal da se dodatno razvijamo i smatramo da je "Forward" jedan od elemenata koji doprinose razvoju IKT sektora u RS i BiH.
NN: Dokle smo stigli u ovoj transformaciji, da li su i koliko domaće firme spremne na ovaj oblik promjene?
GVERIĆ: Od 2020. godine svi su postali svjesni neohodnosti digitalne transformacije za zadržavanje konkurentnosti ili u boljem slučaju za podizanje konkurentnosti. Postoji prilična zainteresovanost kod kompanija da uđu u digitalnu transformaciju, ali postoji razlika između mikro, malih, srednjih i velikih kompanija. Velike i srednje kompanije koje posluju na nekoliko tržišta su, sticajem tržišnih okolnosti, ušle u ovaj proces. Imamo priličan izazov kod malih i mikro preduzeća koja nisu ušla u ovaj proces, jer su uglavnom vezana za domaće tržište. Do pandemije to je sve funkcionisalo dobro, a onda nam se desio mart 2020. godine, kada je dobar dio kompanija uvidio da su prestali da rade i morali da naprave pauzu, jer nisu imali digitalna rješenja. Imaćemo jedan projekat koji finansira "EU for business", koji je napravljen da pomogne malim preduzećima da naprave strategiju digitalne transformacije u svom preduzeću.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.