Izmet kitova mogao bi pomoći svjetskoj klimi, tvrde australijski naučnici objašnjavajući da porastom populacije kitova rastu i površine bogate algama koje uspješno upijaju CO2.
Stručnjaci iz organizacije "Australian Antarctic Division" ustanovili su da je kitov izmet, sastavljen od prerade ogromnih količina račića kojima se hrane, odlično gnojivo za rast morskog bilja.
"Kad kitovi konzumiraju željezom bogate račiće, izlučuju većinu željeza natrag u vodu i time gnoje okean, te započinju cijeli lanac prehrane iznova", kaže naučnik Stiv Nikol.
Istraživanja pokazuju da sa rastom broja kitova dolazi do boljeg rasta podmorskog bilja, te se time pojačava sposobnost okeana da apsorbuje CO2, gas odgovoran za globalno zagrijavanje.
"Željezo je ključni element za rast algi koje koriste ugljen-dioksid dok rastu, a južni okeani su postali posebno anemični. Jedna trećina svjetskih okeana ima vrlo nizak nivo željeza", pokazalo je istraživanje centra "Antarctic Climate and Ecosystems Cooperative Research".
Nikol dodaje da kitovi konzumiraju nekoliko tona račića svaki dan, a naučnike je posebno iznenadila koncentracija željeza u izmetu kitova, koja je 10 miliona puta veća od koncentracije u moru oko Antarktika.