Istraživači traže pomoć od prirode, tj. od "magnetičnih bakterija", koje će u budućnosti biti od suštinskog značaja pri izradi elektronike na nanoskali. Uskoro bismo uz pomoć bakterija mogli da imamo bolje hard diskove i brže internetske konekcije.
Istraživači britanskog Univerziteta Lids i japanskog Univerziteta poljoprivrede u Tokiju koriste tip bakterije koja "jede" gvožđe i stvara u sebi sićušne magnete, poput onih u hard diskovima. Istraživanje bi moglo dovesti do razvoja diskova sa mnogo većom brzinom i gustinom i do još mnogo bržih i kvalitetnijih elektronskih uređaja, koji ne bi zagađivali životnu sredinu, kažu naučnici.
"Mi se stalno trudimo da smanjimo elektronske komponente, ali smo došli skoro do granice sa tradicionalnim tehnikama proizvodnje", kaže Sara Standilend iz Škole za fiziku i astronomiju Univerziteta u Lidsu i dodaje: "Priroda nam može pomoći."
Za svoje istraživanje tim Standilendove koristio je bakteriju Magnetospirillum magneticum. Ovi prirodno magnetični mikoorganizmi, koji se mogu naći u barama i jezerima, plivaju duž magnetnih linija Zemlje, ravnajući se kao igla kompasa. Oni proizvode najmagnetičniji, prirodni mineral - magnetit.
Nakon proučavanja kako se proteini unutar bakterija skupljaju, istraživači oblikuju i premještaju te takozvane nanomagnete. Oni su kopirali metod i primijenili ga van bakterija - na "uzgajanje" magneta. Korištenjem tih nanomagneta za čuvanje informacija doći će se do "hard diska budućnosti".