Oblast vještačke inteligencije (AI) manje je regulisana od industrije mlijeka ili mašina za pranje veša, koje trenutno podležu strožim propisima nego AI, izjavio je predsjednik kompanije Microsoft (Majkrosoft), Bred Smit.
Ključna upozorenja Microsofta:
- AI ima manje propisa od industrije mlijeka
- Traže se prekidači za hitno zaustavljanje AI
- Kompanije bi morale prijavljivati incidente
- Britanija bi mogla predvoditi nova pravila
- Tramp se protivi strožoj regulaciji
Smit je istakao potrebu za uspostavljanjem globalnih bezbjednosnih pravila, uključujući zakonsku obavezu obavještavanja "žrtve" ukoliko njen sistem ugrozi odmetnuti agent vještačke inteligencije, kao i određivanje trenutka kada bi spoljni procjenjivači trebalo da daju odobrenje za AI proizvod prije njegovog puštanja u upotrebu.
Njegovi stavovi su u suprotnosti sa mišljenjem američkog predsjednika Donalda Trampa, koji smatra da bi taj sektor trebalo sam da se reguliše kako američke kompanije ne bi izgubile trku sa kineskim rivalima.
Zašto Microsoft traži stroža pravila za vještačku inteligenciju?
Zahtjevi za donošenje zakona i pravila koji bi kontrolisali vještačku inteligenciju pojačali su se nakon što su stručnjaci iz te oblasti izrazili uvjerenje da ova tehnologija predstavlja pretnju po čovečanstvo.
Čelnici američkih giganata u ovoj oblasti, kao što su kompanije Antropik, OpenAI i Google DeepMind, podržali su ideju o usporavanju razvoja vještačke inteligencije, ali se Tramp tome protivio.
Smit je vještačku inteligenciju opisao i kao "alat" i kao "oružje" koje hitno treba da bude regulisano.
Kako bi kompanije mogle da zaustave AI ako izmakne kontroli?
On je ukazao da su kompanijama potrebne "kočnice za hitne slučajeve", u industriji poznate kao prekidači za hitno zaustavljanje, kako bi se stopirao ili usporio rad vještačke inteligencije ukoliko bi ona na neki način izmakla kontroli.
Prema riječima Smita, takođe bi trebalo uvesti zakonsku obavezu da kompanije sastavljaju "izvještaje o incidentima" i obavještavaju one koji su time pogođeni ako se tehnologija otrgne kontroli.
Čelnik Microsofta istovremeno je predložio i da nezavisni državni procjenjivači vrše provjeru novih tehnologija AI.
Zašto bi Velika Britanija mogla da predvodi regulaciju AI?
Smit je ocenio za BBC da je Velika Britanija u najboljoj poziciji da pokrene inicijativu za uspostavljanje ovih globalnih pravila, zahvaljujući svom Institutu za bezbjednost vještačke inteligencije koji je osnovan tokom mandata bivšeg premijera Rišija Sunaka.
Predsjednik Microsofta kazao je da ne vjeruje da bi se američka vlada protivila propisima o vještačkoj inteligenciji koje predvodi Britanija u onoj mjeri u kojoj to sugerišu Trampove izjave, dodajući da bi SAD radije prihvatile standarde koje postavlja Ujedinjeno Kraljevstvo nego one koje donosi Evropska unija.
"U Vašingtonu ne gledaju na London onako kako gledaju na Brisel i to je prednost", rekao je on.
Zašto Microsoft smatra da samoregulacija više nije dovoljna?
Krajem prošlog mjeseca, Tramp je u Bijeloj kući ugostio lidere američkih tehnoloških giganata gdje su rukovodioci potpisali dokument koji je "moralno obavezujući".
Kompanije su se složile da sarađuju sa nezavisnim revizorima kako bi procijenile da li njihovi sistemi vještačke inteligencije rade kako je predviđeno i da bi se uvjerile da ne hakuju niti pristupaju tehničkim sistemima na način koji nije planiran.
Smit je rekao da pozdravlja tu izjavu i da je Microsoft "srećan što je mogao da je potpiše", dodajući da je to dobar korak, ali da vjeruje da to više nije dovoljno.
On je zaključio da je izazov za svaki "sistem samoregulacije" u tome što će dobre kompanije učiniti ono što se od njih traži, ali da brigu treba usmjeriti na one kompanije koje nisu toliko odgovorne, prenosi Tanjug.