BEOGRAD - Svjetski i evropski političari, a u novije vrijeme i domaći, sve redovnije i u sve većem broju koriste društvene mreže Tviter i Fejsbuk, kako bi promovisali svoje ideje ili objavili komentare, a u protekloj godini su upravo na taj način neki od njih poslali i veoma važne poruke.
Vijest da su šefovi država ili vlada članica EU u martu na samitu u Briselu, zatvorenom za javnost, dodijelili Srbiji status kandidata za članstvo u Uniji prvi je, upravo na Tviteru, saopštio predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej, a potom su tu vijest potvrdili predstavnici Danske i predsjednik Evropske komisije Žoze Manule Barozo, takođe putem Tvitera.
Nakon formiranja nove Vlade Srbije švedski ministar spoljnih poslova Karl Bilt, koji je inače jedan od najrevnosnijih "tviteraša" i često iznosi političke stavove i komentare preko te popularne društvene mreže, poručio je u julu da će nova vlada morati da dokaže evropsku orijentaciju kroz svoje buduće djelovanje.
"Nova vlada u Srbiji moraće da dokaže svoju evropsku potvrdu kroz dijela. Riječi su dobre, ali su dijela ono što se gleda", napisao je tada Bilt.
Američki predsjednik Barak Obama je 7. novembra, istog trenutka kada je njegova pobjeda na predsjedničkim izborima u SAD postala izvjesna, postavio kratak tvit koji je glasio: "Još četiri godine" (Four more years), a zanimljivo je da je ta jednostavna poruka oborila rekord po najvećem broju novih tvitova u sekundi koji su uslijedili kao reakcija i kojih je bilo čak 327.000.
Među svjetskim državnicima, Obama je najuticajniji korisnik društvenih mreža i njegova oficijelna profil stranica na Fejsbuku ima čak 34,4 miliona obožavalaca, dok Obamine aktivnosti na Tviteru slijedi više od 24,7 miliona korisnika te mreže.
Tviter je odavno dio političkog života i političke komunikacije u Evropi, a sve više i kod nas, kako je Tanjugu rekao direktor Centra za razvoj interneta Zoran Torbica.
On je naglasio da je u posljednjih nešto više od godinu dana kod nas Tviter itekako zastupljen u svim sferama, pa i u političkom životu.
Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić napisao je prije 10-ak dana na svom Tviter nalogu i Fejsbuk stranici da "Srbiju nije, niti će moći iko da pobedi, pa neće ni Miroslav Mišković", a ta poruka je uslijedila nakon informacija da je privedeni vlasnik "Delta holdinga" u izjavi pred policijom prijetio Vučiću da neće dočekati emisiju na RTS-u te večeri.
Jedan od korisnika društvenih mreža postao je i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, koji je nedavno poručio da podržava Vučića u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"Aleksandar Vučić ima moju punu podršku u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", napisao je Nikolić na svom Tviter nalogu.
Jedan od fanova Tvitera među srpskim političarima je i lider Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić, koji je tokom pregovora o formiranju nove vlade na svom Tviter nalogu objavio da predsjednik Nove Srbije Velimir Ilić neće biti ministar poljoprivrede.
I predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Vuk Jeremić se svakodnevno oglašava na Tviteru, gdje najavljuje sve svoje aktivnosti na funkciji na kojoj se nalazi, ali i komentariše dešavanja u Srbiji, pa je tako nedavno, poslije oslobađajuće presude Haškog tribunala Ramušu Haradinaju, ocijenio da su "ovo dani zla".
"Ovo su dani zla. Ne smemo klonuti duhom. Spremimo se za 10. april 2013, dan istine", naveo je Jeremić na Tviteru krajem novembra, a "danom istine" označio je dan za koji je, kao predsjedavajući GS UN, zakazao debatu o ad hoc tribunalima, poslije oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Hagu.
Sve veći broj političara na društvenim mrežama znak je, smatraju stručnjaci, najprije da su shvatili da one postoje, a zatim i da mogu da im budu od koristi, pa je očigledno da će u budućnosti i sadržaj i oblik političkih poruka morati sve više da prilagođavaju novom, virtuelnom prostoru.