Javni interes kada je riječ o informacijama jači je od zaštite ličnih podataka. Savezni vrhovni sud je ojačao Gugl - i slobodu mišljenja.
"Pravo na zaborav" na internetu zavisi od pojedinačnih slučajeva..
Odmjeriti šta je ispravno - to je bila teška odluka - i protegla se kroz tri instance.
Sada je Savezni vrhovni sud (BGH) odlučio: pravo javnosti na informacije nadmašuje pravo pogođenih na zaštitu njihovih ličnih podataka. Time je BGH odbacio tužbu bivšeg generalnog direktora jedne dobrotvorne organizacije iz njemačke savezne pokrajine Hesena podnijetu protiv internet-koncerna Gugl. Pretraživač smije i dalje da stavlja na raspolaganje javnosti i stare medijske izvještaje o i financijskom deficitu ovog udruženja.
Prema presudi BGH time za pretraživače ne postoji automatsko “pravo da se bude zaboravljen” na internetu. Da li linkovi ka kritičkim člancima moraju biti uklonjeni - to uvek zavisi od sveobuhvatnog razmatranja osnovnih prava u svakom pojedinačnom slučaju.
Sudska odluka se očekivala sa velikim interesovanjem jer je to u Njemačkoj prva odluka najviše sudske instance od 2018. godine otkada je u čitavoj EU na snazi Opšta uredba o zaštiti podataka. Na osnovu nje građani imaju široka pravu u odnosu na korporacije koje upravljaju podacima. Odlučujući je pri tome članak 17, objašnjava Kristijan Zolmeke. Ovaj ekspert za pravo na internetu kaže da svaka osoba može da zatražiti od odgovornih za obradu podataka da se lični podaci koji se tiču nje odmah obrišu.”
Ključna 2014. godina
Put za ovo principijelno “pravo na zaborav” utrla je presuda Evropskog suda pravde iz 2014. godine u jednom tipičnom slučaju: jedan Španac je tužio Gugl jer je prilikom unošenja njegovog imena u pretraživaču bio povezivan sa člankom iz lista "La Vanguardia". U članku se govorilo o prisilnoj aukciji nekretnine čiji je on nekada bio vlasnik.
Zgrada Saveznog ustavnog suda u Karlsrueu
Otada su prošle decenije, a taj čovek je odavno bez dugova. Strahujući da da bi zbog rezultata pretrage na Guglu mogao da pretrpi ekonomsku štetu tužio je koncern. Sudije su mu dale za pravo. Od tada građani mogu da zahtijevati od pretraživača da brišu osjetljive lične informacije.
Skoro milion zahtjeva za brisanje
Građani EU ovo pravo aktivno koriste, navodi se u Guglovom "Izvještaju o transparentnosti". Od 2014. godine je, kako se tu prenosi, skoro milion ljudi od Gugla zatražilo brisanje blizu četiri miliona linkova. U skoro polovini slučajeva je pretraživač udovoljio zahtjevima. Najčešće su uklanjani linkovi ka Fejsbuku.
Bolest sjećanja
U medicini postoji analogija nesposobnosti interneta da smisleno upravlja sećanjem: Kao "hipertimestični sindrom” se opisuju patnje ljudi koji ne mogu da zaborave ni najmanje sitnice. Oni permanentno bivaju preplavljeni uspomenama. Stalno moraju ponovo da proživljuju ono što bi inače odavno zaboravili i ne mogu da upravljaju svojim sjećanjima. Ova bolest pogađa ljude ekstremno rijetko - no posredstvom interneta i pretraživača sada ona pogađa čitava društva: relevantno se više ne može razlikovati od nevažnog, zastarelog, prevaziđenog.
(Sputnjik)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.