BANJALUKA - Prevaranti iz inostranstva vrebaju lakovjerne korisnike Interneta tako što im ponude nagradu, a zatim im sa tekućih računa u bankama podignu sav novac.
Potvrđeno je to iz MUP-a RS, odakle korisnike globalne mreže upozoravaju da ne odgovaraju na sumnjive elektronske poruke.
Naime, ova klasična sajber prevara, u svijetu poznata kao "nigerijske igre na sreću" ili "Scamming", počinje tako što na vašem računaru dobijete poruku da ste dobitnik basnoslovne novčane sume.
"Od građana se kroz te poruke traži da dostave svoje podatke, kao što su ime i prezime, te broj računa u banci, kako bi mogli da uplate na njihov račun velike sume novca", pojašnjavaju u MUP-u RS.
Međutim, umjesto novca na svom računu, građani dožive šok kada se uvjere da im na račun u banci nije ništa uplaćeno, već da je s njega posredstvom Interneta podignut sav novac.
Prevarantima se, nakon toga, gubi trag. Mirna Šoja, portparol MUP-a RS, poziva sve koji su na ovaj način ostali bez novca da slučaj prijave policiji.
I u pojedinim policijskim strukturama koje djeluju izvan RS potvrdili su da su građani bili meta pokušaja ovakvih prevara.
Aldina Ahmić, portparol MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, potvrđuje da su i građani tog kantona bili "naciljani" od strane sajber kriminalaca.
"Veliki broj ljudi je dobilo takve sumnjive mejlove, ali, na sreću, niko nije slao svoje podatke", rekla je Ahmićeva.
Damir Čutura, portparol MUP-a, navodi da slučajevi ovakvih prevara ovom MUP-u nisu prijavljivani.
"Savjetovao bih građanima da osobne podatke ne daju nepoznatim licima na Internetu, te da ovakve slučajeve prijave policiji", rekao je Čutura.
Kako ističe Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, u posljednje vrijeme evidentirana je učestalost slučajeva prevara putem Interneta.
"Oformljena je radna grupa za borbu protiv sajber i visokotehnološkog kriminala i u narednom periodu očekujemo njeno djelovanje", rekao je on.
U bankama tvrde da im se klijenti ne žale da su prevareni na ovaj način.
"Građani ne smiju davati svoje lične podatke, prije svega broj računa, kartice i PIN, putem Interneta, čak ni svojoj matičnoj banci", savjetuju u Hypo Alpe Adria banci Banjaluka.
Marina Marjanović-Stupar, rukovodilac Službe za marketing i komunikacije u Volksbank Banjaluka, kaže da ta banka u proteklom periodu nije zabilježila nijedan pokušaj prevare sličan onome na koji upozorava policija.
Varaju i na Facebooku
Osim prevara putem elektronskih poruka, pojavile su se i one posredstvom društvenih mreža, kao što je Facebook.
"Osobe koje se kriju iza lažnog profila dolaze do žrtava kroz dopisivanje. Kada uspiju da čvrsto vežu žrtvu za sebe, traže od nje novac na zajam, koji će, navodno, ubrzo vratiti", pojašnjava Mirna Šoja, portparol MUP-a RS.
Prevaranti i na ovaj način uspiju izvući novac od žrtve, tako što oštećeni uplati iznos preko banke, a lopov, kada podigne novčanu sumu, nestane.