Nekontrolisano praćenje vijesti i postova na društvenim mrežama koji se tiču terorističkih napada, te drugih nesreća, mogu da izazovu posttraumatski stresni poremećaj, te oni koji ih prate mogu da pate kao da su bili direktne žrtve napada.
Simptomi koji se pojavljuju uslijed takvog ponašanja mogu da dovedu do toga da korisnici traže još takvih informacija, i tako uđu u začarani krug koji se ne napušta lako. Prema jednoj od posljednjih studija koja se bavi ovim problemom utvrđeno je da su oni koji su stalno pratili ovakve sadržaje zbog vijesti o nekom napadu bili uznemireni i šest mjeseci nakon što se odigrao, što je uticalo i na to da kod takvih ispitanika vizija budućnosti postane više pesimistična.
Normalno je da građani kada se nešto dešava žele da dobiju informacije o tom dešavanju, a problem nastaje kada korisnici dobiju previše negativnih informacija, budući da počinju više da brinu o budućnosti. Problem se odnosi i na prirodne katastrofe, te na bilo koji događaj koji odnese ljudske živote, a sve je više onih koji stalno tragaju za ovakvim informacijama, a kako bi potvrdili svoju negativnu sliku o svijetu.
Još uvijek se ne zna koji mediji nanose najviše štete, te da li su pogubnije fotografije, audio zapisi ili video snimci. Građanima se preporučuje da medije konzumiraju umjereno, budući da se anksioznost javlja i kada pojedinac ne zna šta se oko njega događa, ali kada se počne sa konstantnim osvežavanjem neke stranice u nadi da će se pojaviti još neka vijest o određenoj nesreći, vrijeme je da se konzumer zaustavi. U vrijeme kada lažne vijesti doživljavaju uspon, te korisnici društvenih mreža na svojim profilima dijele informacije koje prethodno nisu provjerili, prirodni osjećaj straha evoluirao je u nešto modernije, u nešto što obećava beskrajan niz nesrećnih okolnosti. Tako se gradi lažna slika o svetu, te živi u neudobnosti, budući da je strah najveći neprijatelj života.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.