Medijski magnat Rupert Mardok tvrdi da oni koji strahuju da će Internet "ubiti" štampane novine zapravo ne shvataju šta se događa i kolike mogućnosti im stoje na dohvat ruke zahvaljujući novim tehnologijama.
"Nasuprot tim skepticima, ja vjerujem da će novine dosegnuti nove visine u ovom vijeku", poručio je Mardok s predavanja o budućnosti novina, posljednjeg u godišnjem serijalu Ej-Bi-Si (ABC) mreže.
Izdavači dnevnih novina i časopisa u cijelom svijetu se suočavaju sa suštinskim promjenama jer se sve više ljudi okreće Internetu i drugim izvorima informacija. Za njima idu i marketinške agencije, pa se i tržište reklama preselilo u sajber prostor.
Mardok, međutim, ne vidi konkurenciju Interneta kao smrtni udarac novinama.
"Internet je donio mnoge izazove, ali i mogućnosti; one će uvijek biti prisutne, u jednoj ili drugoj formi", tvrdi on.
Mardok, koji je svoje medijsko carstvo izgradio promišljenim, često rizičnim koracima, kaže da kao i mnogi drugi voli "miris" svježe odštampanih novina, ali da to danas više nije dovoljno.
"Sada je naš stvarni posao da ponudimo čitaocima izvanredno novinarstvo i izvanredne analize i procjene, pogotovo što su ljudi danas gladni informacija više nego ikada. Novine imaju prednost nad Internetom, blogerima, mobilnim telefonima i drugim novopridošlicama na tržištu informacija, jer novinama vjeruje više čitalaca", smatra Mardok i dodaje: "Ljudi žele ono što su oduvijek željeli - izvor kome mogu da vjeruju, a to je ono što su im novine obezbjeđivale i što je bila uloga velikih novina u prošlosti. A to će ih održati i u budućnosti."
Činjenica je da će u decenijama koje dolaze štampane verzije nekih novina izgubiti tiraž. Ali, ako obezbijede čitaocima vijesti kojima oni mogu da vjeruju, doći će do "dizanja tiraža" drugim kanalima - na web stranicama, imejl distribucijom, preko mobilnih telefona.
"U ovom vijeku, forma distribucije vijesti se može promijeniti, ali potencijalni korisnici sadržaja koji nudimo će se uvišestručiti", tvrdi čovjek koji u svom "carstvu", rasprostrtom preko svih kontinenata, ima renomirane listove, televizijske mreže, filmske kuće i onlajn mrežu MySpace.
Mardok navodi dvije prestižne novine iz svog posjeda, londonski "The Times" i "Wall Street Journal", kao primjere kako novinski brend može da donese ogromno onlajn čitalaštvo.
"Da bi se danas bilo u igri ne možete ponudi stari model po sistemu 'jedna forma za sve'. Izazov je iskoristiti novinski brend i onda ga dostaviti na način na koji to potrošači žele", objašnjava.
Tako će "Wall Street Journal", kada je u pitanju onlajn ponuda, dati tri mogućnosti svojim čitaocima - besplatne onlajn vijesti, servis vijesti uz registraciju i tzv. premijum servis, koji obuhvata finansijske analize visokog profila, prilagođene određenim potrebama čitalaca.
"Danas su problem oni koji su se 'rodili' u novinskom monopolu. Sada su došli u situaciju da se bore za čitaoce koje su nekad uzimali zdravo za gotovo. U međuvremenu nisu uspjeli da kreativno odgovore na izazove tehnologije. Urednici koji su se donedavno ponašali kao polubogovi, određujući šta jeste a šta nije vijest, počeli da gube moć jer je Internet ponudio pristup svim događajima", kaže Mardok. "Previše urednika i reportera danas, čini se, nalazi perverzno zadovoljstvo u mozganju oko sopstvene profesionalne smrti. Ali nije stvar u tome da će novine zastarjeti ili nestati: riječ je o nekim urednicima, reporterima i vlasnicima (novina) koji zaboravljaju da je najbitnija vrijednost novina - njihova veza sa čitaocima."
Po Mardokovoj procjeni, dva najveća izazova koja stoje pred novinama su trka sa novim tehnologijama i prevazilaženje zaparloženosti u nekim redakcijama.
"Neće Internet ubiti novine, pod uslovom da se redakcije otarase onih urednika i reportera koji su sebi već iskopali duboke jame", zaključio je Mardok.