Šta je to Open source

Firefox, Thunderbird, Open Office, Miranda i VLC media player samo su neke od poznatijih aplikacija koje spadaju pod zajednički nazivnik naslova ovog članka. Što je to open source, kako je moguće da su navedene aplikacije potpuno besplatne, dio je pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom malom vodiču kroz ideju open source pokreta

Iako pojmovi i ideje kao što su open source i besplatni softver postoje otkako je i računarskih tehnologija, tek posljednjih nekoliko godina doživljavaju svoju punu afirmaciju i procvat. U prilog ovoj činjenici ide podatak da gotovo na svaku komercijalnu aplikaciju bilo kojeg područja dolazi minimalno još jedna u potpunosti besplatna. Ipak, određeni broj korisnika i dalje koristi komercijalni softver, bilo da ga kupuje, bilo da odlazi s one strane zakona koristeći `krekirane`, `razbijene` verzije komercijalnih programa.

Open source kao takav nije isključivo vezan uz softver i drugim primjenama open source filozofije pozabavićemo se nešto kasnije, ali, kako smo ranije naveli, tek ovim tehnološkim kanalom open source doživljava svoj procvat. Osnovna karakteristika open source softvera nije u tome što je uobičajeno besplatan, što je osnovna karakteristika uz koju najčešće vežemo open source, nego u tome što je slobodan od licencnih ograničenja, koja su uobičajena kod komercijalnog softvera. Pojmom slobode od licencnih ograničenja dolazimo do pojma otvoreni kod, što je, ponavljamo, najveća snaga open source softvera. Pojednostavljeno, prema filozofiji otvorenog koda svako ko je tome vičan može slobodno prilagođavati svojim željama i potrebama softver koji pripada pod ovo okrilje dokle god se obaveže da će tako modifikovanu aplikaciju javnosti ponuditi pod istim slobodnim licencnim uslovima.

Većina open source zagovornika ovu karakteristiku navodi kao najveću snagu cjelokupne ideje open source softvera, ali ona je ponekad njegova najveća mana. Problem kod pokojih open source rješenja je u tome što pojedini korisnik odluči prilagoditi određeno softversko rješenje svojim potrebama, koje nije prilagođeno potrebama nekog drugog korisnika, a pod uslovom da taj korisnik nije vičan ranije spomenutom `kompajliranju`, softver mu postaje neupotrebljiv. Ovu činjenicu kao najveću manu navode i zagovornici komercijalnih proizvoda jer njihova rješenja, ako to odlučite platiti, prilagođena su potrebama gotovo svih korisnika, te ako naiđete na problem sa svojim komercijalnim softverom, službena podrška kompanije koja je softver izradila učiniće gotovo sve da bi vam ga pomogla riješiti, naravno, pod uslovom da za to ponovo platite.

Komercijalne kompanije, tj. proizvođači komercijalnog softvera, naslađuju se ovom prednošću nad besplatnim softverom, ali kako će sljedeći primjer pokazati, stvari se na ovom polju uveliko mijenjaju.

Vjerovatno nema korisnika računara i Interneta koji nije čuo za internetski pretraživač Firefox organizacije Mozilla, koju su osnovali entuzijasti open source pokreta. Firefox je u samo nekoliko godina, od 0.1 verzije do 2.0.0.1 verzije izrastao u internetski pretraživač koji od dominantnog Internet Explorera Microsofta krade sve značajniji dio tržišta.

Istraživači koji su još sredinom šezdesetih radili na projektu ARPANET koristili su proces nazvan Request for Comments, koji je uključivao rad zajednice korisnika na ovom projektu razvoja telekomunikacijskih mreža, a koji je 1969. godine rezultovao nastankom Interneta kakav danas poznajemo. Određeni podaci o open source ideji sežu još i dalje, do pedesetih godina prošlog vijeka kada je IBM distribuirao svoje operacijske sisteme u izvornom obliku te je osnovao grupu korisnika SHARE da sarađuju na razvoju njegovih projekata.

Kao klijent elektroničke pošte, pod uslovom da ste korisnik kojeg zadovoljava aplikacija poput Outlook Expressa, predlažemo prelazak na Thunderbird, još jedan od radova organizacije Mozilla. Aplikacije za gledanje video-zapisa najčešće treba opremiti dodatnim paketima kodeka. a kako bi se bilo koji video-zapis uspješno zavrtio softverska rješenja VLC media player ili Mplayer open source dolaze opremljena svim mogućim i nemogućim kodecima i gotovo da nema video-zapisa koji ne mogu zavrtjeti. Kancelarijski paket aplikacija Microsoft Office košta znatnu količinu novaca, dok ćete OpenOffice dobiti u potpunosti besplatno, a koristite li uobičajeno isključivo Word, nećete primijetiti da radite na open source varijanti aplikacije za obradu teksta.

Mogli bismo ovako unedogled. Posjetite adresu sourceforge.net na kojoj ćete naći najveću bazu open source aplikacija i odaberite za sebe najbolje rješenje. Kao što smo ranije naveli, na koju god komercijalnu aplikaciju pomislite ili je koristite, dolazi barem jedan pandan iz tabora open source zajednice.