Grupa entuzijasta iz Sarajeva namjerava u skorije vrijeme u glavnom gradu Bosne i Hercegovine otvoriti muzej kompjutera.
Začetnik ove ideje je Maglen Stipčević, inženjer elektrotehnike i zvanični distributer `Appla` za BiH, ali prije svega zaljubljenik u kompjutere koji pamti razvoj ovih danas nezamjenjivih pomagala od malo jačih digitrona pa do današnjih superračunara.
`Mnogim današnjim klincima, koji se čak i pravo razumiju u tehniku, nepoznata je historija računara koje danas koriste. Mi, malo stariji, dobro se sjećamo kroz koje smo sve faze prolazili da bismo danas došli do modernih pentijuma. Počeo sam prije pet-šest godina da sakupljam stare računare. Na početku je to bila samo vizija, ali danas smo ozbiljno zagrijani da otvorimo prvi muzej kompjutera u Sarajevu, a vjerovatno i šire`, kaže Stipčević.
U svom stanu on ima posebnu sobu u kojoj je smješteno na desetine starih kompjutera. Neki od ovih računara bili su u upotrebi čak i sedamdesetih godina prošlog vijeka.
ZX Spectrum, Atari, Commodore 64, prvi PC računari, uredno se složeni u rafovima Stipčevićeve sobe i svjedoče o razvoju tehnike. Iz današnje perspektive nestvarno je zamisliti da je sada zaboravljeni Commodore 128 bio `revolucionarni` računar u odnosu na svog prethodnika s rednim brojem 64. Današnjim generacijama kojima je i Playstation 2 već zastario teško je objasniti da je Commodore 128 bio konzola za igrice koju su posjedovali samo privilegovani. Početkom devedestih godina posjedovanje Commodora, čije su se igrice učitavale preko obične kasete, a ekran je bio TV aparat, garantovalo je status `glavnog u raji`.
`Počelo je kao zafrkancija. Žao mi je bilo da se ti računari bacaju. Sjećam se koliko su nam vrijedni bili kada su bili vrhunac tehnike. Sakupljao sam računare po pijacama i otkupljivo ih za sitniš. Kasnije se kod raje pročulo da ja to nešto sakupljam i počeli su mi donositi. Kad dobijemo računar sredimo ga i očistimo od prašine. Većini ovih arhaičnih kompjutera uspjeli smo vratiti dušu i svi rade kao i u vrijeme kada su proizvedeni`, tvrdi Maglen Stipčević.
On ne želi da svoj projekat shvati preozbiljno.
`Ma to je lagana varijanta. Napolju pada snijeg. Ja zovnem prijatelje pa uz čašu vina uzmemo računar i malo ga popravljamo i pokušamo u njega ponovo udahnuti dušu`, priča Stipčević i s ponosom ističe da posjeduje primjerak kompjutera ZX 80, vjerovatno jedinog na ovim prostorima.
U svojoj kolekciji Stipčević ima stotinak računara, od najstarijih modela iz sedamdesetih godina pa sve do danas. Kaže da gotovo svi kompjuteri rade.
Muzej je planiran da funkcioniše ne kao klasični, `uštogljeni` muzej, već kao prostor u kojem će zaljubljenici u računare moći popiti piće te se razgledajući stare modele sjetiti svojih početaka uz kompjutersku tehniku.
`Mislim da je to dobra ideja. Da ljudi koji pamte ovaj razvoj tehnike imaju mjesto na kojem mogu doći, opušteno popiti piće i sjesti za sto na kojem će biti njihov računar za kojim su pravili svoje prve informatičke korake. To je za moju generaciju interesantno, vjerovatno čak i malo nostalgično. I za ovu mlađu generaciju bi bilo korisno da vidi da nije sve počelo od jučer`, objašnjava Stipčević.
Iako je otvaranje muzeja kompjutera i dalje samo ideja, sve su prilike da će biti i realizovana.
`Meni je ovo sve bio hobi dok nisam shvatio da ih nemam više gdje smjestiti. Stan je postao premali. Trenutno smo u potrazi za adekvatnim prostorom. Pikirali smo jednu napuštenu halu u blizini Elektrotehničkog fakulteta, ali ne bih izlazio sa detaljima, da se ne urekne, ali i da nam neko ne zauzme mjesto`, dodaje Maglen Stipčević
Do sada nije tražio pomoć od institucija za podršku ovom interesantnom projektu.
`Ma teško će to biti. Neka mini-kafanica je optimalna opcija. Zaposlili bismo dvoje-troje ljudi i kroz naplatu pića obezbijedili da se muzej samofinansira`, objašnjava Stipčević.
Ma kako nestvarno zvučalo, u gradu u kojem i Zemaljski muzej muku muči s banalnim problemima kao što su prokišnjavanje plafona i nedostatak novca za grijanje, čini se da će Sarajevo dobiti zanimljiv muzej vjerovatno prvi takvog tipa u cijelom regionu.
Donirajte stare računare muzeju
Najviše eksponata budućeg muzeja kompjutera došlo je s pijace.
`I sada obilazim te pijace i buvljake i nevjerovatno je da još ima nekih stvari koje niko ne koristi, a prodaju se. Dosta toga je i od raje. Ukoliko neko ima stari računar negdje na tavanu mislim da je bolje da ga 'donira' za muzej nego da ga baci`, kaže Maglen Stipčević i poziva zainteresovane da, ukoliko su u mogućnosti, pomognu, ako ništa prijedlogom i u odabiru buduće lokacije muzeja.
I redakcija `Nezavisnih` dala je svoj skromni doprinos početku rada budućeg muzeja. Donirali smo staru slušalicu za radio kojoj nismo znali namjenu dok je nismo poklonili Maglenu Stipčeviću.