ŽENEVA - Veliki hadronski sudarač (LHC), poznat i kao mašina Velikog praska, ponovno je oborio rekord i izazvao sudar snopova čestica pri čemu je oslobođena najveća energija ikad stvorena u laboratoriji - sedam teraelektronvolta (TeV).
Istorijski sudar, pri kojem su se protoni međusobno razbijali pri brzinama 3,5 puta većim od dosadašnjeg rekorda, trebao bi naučnicima pomoći u razumjevanju prirode svemira.
Činjenica da će za obradu podataka trebati mjeseci ili godine ne umanjuju oduševljenje stručnjaka koji smatraju da je upravo nastupila nova naučna epoha.
Ali eksperiment nije prošao lako. Nakon što se LHC pokvario, a snopovi čestica izgubili činilo se da će i ovaj eksperiment propasti. Naučnici su ipak popravili akcelerator i nastavili s eksperimentom.
Nakon brojnih problema ovo je prvi značajniji uspjeh LHC-a. CERN sada planira stroj držati u pogonu kontinuirano 18 do 24 mjeseca, uz kratke tehničke prekide krajem 2010.
Cilj je ustanoviti mogu li određene čestice ponovno nastati i kako elementarne čestice dobivaju masu, a sve kako bi se objasnio trenutak nakon Velikog praska, goleme eksplozije prije oko 14 milijardi godina kojom je nastao svemir.
Prevedeno, naučnici tragaju za tzv. Higsovom česticom bozona i spoznajom zašto materija ima masu.
U projektu LHC-a učestvuje 20 članica EU-a i više od 10 hiljada istraživača iz 80 zemalja. Taj se najsnažniji akcelerator čestica na svijetu nalazi na dubini od 100 metara, u podzemnom tunelu opsega čak 27 km, čiji je jedan dio u Švicarskoj, a drugi u Francuskoj.