BANJALUKA - Građani BiH posredstvom Interneta najviše naručuju garderobu, obuću, kozmetiku, propratnu tehničku opremu i video-igrice, a kada se odluče za ovakvu vrstu kupovine najviše koriste portal e-bay, potvrdili su nam iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
"Ljudi koji kupuju posredstvom Interneta se najvećim dijelom odlučuju za ovakav vid kupovine jer se radi o stvarima koje su jeftinije nego da se kupuju u BiH", rekao je Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Iz UIO BiH rekli su da je carinska procedura uvoza sve robe, pa tako i robe koja se putem Interneta naručuje iz inostranstva, a putem poštanskih paketa stiže u BiH, usklađena sa Zakonom o carinskoj politici BiH.
"Plaćanja uvoznih dažbina oslobođeni su predmeti neznatne vrijednosti, koji se prime iz inostranstva u pismima ili poštanskim paketima u vrijednosti do 50 KM. Pomenuto oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina ne odnosi se na alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, te duvan i duvanske prerađevine", rekao je Kovačević i dodao da ukupno primanje paketa u smislu oslobađanja od plaćanja uvoznih dažbina podrazumijeva primanje paketa iz inostranstva jednom u toku nedjelje.
Težina jedne poštanske pošiljke u BiH ograničena na 30 kilograma
"Važno je naglasiti da u skladu s poštanskim propisima postoje ograničenja u težini poštanskih pošiljki, a u BiH je to 30 kilograma po jednoj pošiljki. To je ujedno i razlog zašto se putem Interneta i pošte ne naručuje roba koja ima veću masu", rekao je Kovačević.
On je objasnio da se na utvrđenu carinsku vrijednost obračunava jedinstvena stopa carine za nekomercijalnu robu u iznosu od 10 odsto carine, jedan odsto carinske evidencije i 17 odsto PDV-a. Da bi pošiljka spadala u nekomercijalnu robu njena vrijednost ne smije preći 3.000 KM. Prilikom utvrđivanja carinske osnovice za obračun uvoznih dažbina najčešće se uzima fakturna vrijednost robe, i to iz same fakture koja prati određenu robu ili se traži potvrda o plaćanju putem izvadaka sa računa kreditne kartice.
Radovan Bajić, direktor banjalučke NLB Razvojne banke, kazao je da građani prilikom internet kupovine treba da imaju viza ili masterkard karticu.
"Najbolje je da na karticama postoji onoliki iznos koliki je potreban da se izvrši plaćanje preko Interneta, odnosno da na njima ne postoji mnogo više novca koji bi eventualno mogao biti zloupotrijebljen, jer se, ipak, za vrijeme ovih transakcija daju svi podaci sa kartice nekome za koga ne možete u potpunosti znati koliko je pouzdan", rekao je Bajić.
On je dodao da broj kartica posredstvom kojih se obavlja internet kupovina raste, ali da se ipak ne radi o velikom broju korisnika, jer ovaj vid kupovine još nije toliko popularan.
"Ljudi kartice najviše koriste kako bi plaćali turistička putovanja, za udžbenike ili neko tehničko sredstvo ne pretjerano velike vrijednosti", rekao je Bajić.