Sajber kriminalci sve češće prave gotovo identične kopije poznatih medijskih portala poput Guardiana i BBC-ja, koristeći njihov izgled i ugled kako bi namamili građane u lažne investicione i kripto prevare.
Najnoviji slučaj uključuje izmišljeni tekst o britanskom milijarderu Džimu Retklifu, u kojem se lažno tvrdi da je tokom intervjua otkrio "tajnu platformu" za brzu zaradu, nakon čega se čitaoci usmjeravaju na lažne stranice koje izgledaju kao legitimne investicione platforme.
Nakon unošenja ličnih podataka, žrtve ubrzo kontaktiraju prevaranti koji ih ubjeđuju da ulože novac u nepostojeće kriptovalute ili berzanske proizvode, pri čemu je jedini cilj da im izvuku što više novca.
Vještačka inteligencija olakšava prevare
Stručnjaci upozoravaju da je razvoj generativne vještačke inteligencije omogućio kriminalcima da za svega nekoliko minuta naprave uvjerljive lažne članke, fotografije i naslove, zbog čega ih je danas mnogo teže razlikovati od pravih medijskih sadržaja.
Povezane vijesti:
Digitalna bezbjednost u BiH 2026: Kako se građani mogu zaštititi od sajber prevara
U pojedinim slučajevima korištene su čak i AI-generisane fotografije sa Googleovim SynthID vodenim žigom, što pokazuje koliko su ovakve prevare postale sofisticirane.
Meta ovih kampanja ranije su bili i finansijski stručnjak Martin Luis, kroz lažne članke BBC-ja, kao i prirodnjak Dejvid Atenboro, kojem su prevaranti pripisivali zaradu na izmišljenim investicionim platformama.
Kako prepoznati lažne članke
Bezbjednosni stručnjaci savjetuju građanima da uvijek pažljivo provjere internet adresu (URL) stranice koju posjećuju, jer prevaranti često koriste domene koji na prvi pogled izgledaju gotovo identično originalnim.
Dodatni znak upozorenja su senzacionalistički naslovi, tvrdnje o sigurnoj i brzoj zaradi, kao i pozivi da se odmah otvori investicioni račun ili uplati novac.
Iz kompanije Kraken, čiji je brend takođe zloupotrijebljen u sličnim prevarama, poručuju da nijedna legitimna investiciona platforma ne garantuje zaradu, te upozoravaju korisnike da budu posebno oprezni kada naiđu na članke koji više liče na reklamu nego na novinarski sadržaj.
Stručnjaci zaključuju da u eri vještačke inteligencije poznati logo ili ime medija više nisu dovoljna garancija da je sadržaj autentičan, zbog čega je provjera izvora postala važnija nego ikada, navodi "DigitalTrends".