TREBINJE - Trebinje je prava arheološka riznica i spada među prva tri do četiri grada s najbogatijim nalazištima u bivšoj SFRJ, tvrdi Aleksandar Ratković, arheolog iz Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog nasljeđa RS.
"Trebinje je najbliže moru, a geografski najzaklonjenije, zbog čega ima najviše spomenika kulture areheološkog porijekla", pojasnio je Ratković.
On dodaje da je, prema konfiguraciji terena, taj grad sigurno usamljen slučaj sa brojnim arheološkim lokalitetima, kada su u pitanju sve vrste arheoloških spomenika, od praistorije do perioda srednjeg vijeka i kasnije.
Ratković kaže da se intenzivnim, a nikako parcijalnim radom, kako se to do sada radilo, može rehabilitovati cijelo staro područje Trebinja, za šta su potrebna i velika ulaganja.
"Sredstva bi se vrlo brzo vratila tako što bi se otkriveni i konzervirani spomenici odmah uključivali u turističku ponudu grada, što bi trebao biti krajnji cilj", istakao je Ratković.
Iako je do sada na pojedinim lokalitetima urađeno mnogo, Ratković kaže da je i to za Trebinje malo, jer spomenika i kulturnog nasljeđa u toj opštini ima dosta, a stanje će se, kako pojašnjava, smatrati zadovoljavajućim tek kada se ti spomenici rehabilituju, konzerviraju, obnove i kada budu služili u vjerske i turističke svrhe.
"Ovaj prostor nije nimalo siromašniji od recimo Sirmijuma, koji je svojevremeno bio rimska prijestonica, zbog čega bi Trebinje trebalo imati i poseban državni status", kaže Ratković.
Prema njegovim riječima, bilo bi neophodno da se u Trebinju osnuje institucija poput arheološkog instituta, koja bi, zajedno sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, radila na obnovi objekata koji bi nakon toga dobijali upotrebnu vrijednost.
"I u Trebinju bi se moglo raditi kako je to rađeno u drugim zemljama, gdje su istraženi cijeli starorimski gradovi, vodovod, pozorište, velike kuće za stanovanje i monumentalna groblja. Ta nalazišta se prezentuju tako što se naplaćuju ulaznice od kojih se mogu vršiti dalja istraživanja", smatra Ratković.
U tome bismo se, kako dodaje, mogli ugledati i na susjede na Crnogorskom i Hrvatskom primorju, koji sve što istraže obilježe na raskrsnicama puteva.
Ratković ne spori velika ulaganja Vlade RS i Zavoda, ali bi se, kako kaže, i lokalna vlast mogla više uključiti u cjelokupan projekat, jer, kako dodaje, opština Trebinje u posljednjih osam godina nije uložila ništa u projekte koje je radio Zavod.