Istorija

Dogodilo se na današnji datum, 18. jul

Dogodilo se na današnji datum, 18. jul
Foto: Ilustracija | Dogodilo se na današnji datum, 18. jul
Srna

Danas je nedjelja, 18. jul, 199. dan 2021. Do kraja godine ima 166 dana.

64. - Rim u požaru - koji je, prema legendi, podmetnuo suludi car Klaudije Cezar Avgust Germanik Neron, što istorijski izvori ne potvrđuju - izgorio gotovo do temelja. Neron je za požar optužio hrišćane i podvrgao ih surovim represalijama.

1374. - Umro italijanski pisac Frančesko Petrarka, najznačajniji preteča renesanse. U francuskom gradu Avinjonu, gdje je dugo živio, sreo je lijepu Lauru, kojoj je posvetio zbornik od 366 soneta, kancona i madrigala, poznat kao "Kanconijer". U tom intimnom dnevniku je pjesnički oblikovao najtananija osjećanja, nemir i melanholiju. Snažno je uticao na italijansku i svjetsku književnost, uključujući srpske pjesnike u Dubrovniku u 15. i 16. vijeku. Bavio se i istorijom i filozofijom i iz tog opusa se ističe ep "Afrika", u kojem je opisao Drugi punski rat.

1536. - Odlukom parlamenta u Engleskoj poništena vlast pape.

1610. - Umro italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je odlučno prekinuo s idealističkim shvatanjem slikarstva i orijentisao se ka naturalizmu. Služio se kontrastima jarkog svjetla i dubokih sjenki. Znatno je uticao na francusko i holandsko slikarstvo 17. vijeka.

1635. - Rođen engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu, koji je usavršio barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Dokazao je okretanje Zemlje i gravitaciju nebeskih tijela i autor je zakona o istezanju elastičnih tijela /"Hukov zakon"/.

1721. - Umro francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom bilo posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.

1811. - Rođen engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, oštar kritičar društva, posebno obožavanja novca i položaja. NJegova djela su često "biografije" junaka, katkad i istorije porodica. Djela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Istorija Pendenisa", "NJukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi 18. vijeka", istorijsko djelo "Četiri DŽordža".

1817. - Umrla engleska spisateljica DŽejn Ostin, koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana - protkanih humorom i blagom ironijom - jednostavni su i izviru iz psihologije likova običnih ljudskih odnosa, a dijalog je veoma vješto vođen. Djela: romani "Razbor i osjećanje", "Gordost i predrasuda", "Mensfildski park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje".

1868. - Postavljen kamen temeljac za zgradu Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinijelo gostovanje u prijestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867. Oduševljen predstavom "Gospođe i gusari", knez Srbije Mihailo Obrenović obećao je da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozorište. Narodno pozorište je svečano otvoreno u oktobru 1869. prigodnim komadom "Posmrtna slava kneza Mihaila".

1870. - Vatikanski koncil proglasio dogmu o papskoj nepogrešivosti o pitanju vjere i morala rimokatoličkog sveštenstva i vjernika.

1872. - Umro meksički državnik Benito Pablo Huares, nazvan "Vašington Meksika", koji je kao predsjednik od 1858. do 1865. i od 1867. do 1872. odvojio crkvu od države i sproveo niz mjera značajnih za socijalni i ekonomski razvitak zemlje. Od 1858. u trogodišnjem građanskom ratu predvodio je borbu protiv reakcionarnih krugova koji su oborili zakonitu vladu, a u vrijeme francuske intervencije od 1861. do 1867. borbu za nezavisnost zemlje, okončanu porazom intervencionista i strijeljanjem njihovog eksponenta cara Maksimilijana Habsburškog.

1877. - Rođen srpski vizantolog i prevodilac Dragutin Anastasijević, sjajan znalac grčkog jezika i paleografije, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Proučavao je romejsku /vizantijsku/ kulturu i književnost, srpsko-romejske odnose i istraživao nove izvore, naročito na Svetoj Gori.

1883. - Rođen ruski revolucionar jevrejskog porijekla Lav Borisovič Rozenfeld - Kamenjev, jedan od prvaka sovjetske Rusije poslije Oktobarske revolucije 1917. Od 1918. do 1926. bio je predsjednik Moskovskog sovjeta, potom zamjenik predsjednika Sovjeta narodnih komesara /vlada/ i jedan od vođa "nove opozicije". U staljinističkim "čistkama" uhapšen je 1935. i na montiranom procesu osuđen na pet godina robije, a na novom procesu 1936. na smrt pod optužbom da je, kao "neprijatelj naroda", kovao zavjeru protiv sovjetskog vođe Josifa Visarionoviča DŽugašvilija /Staljina/. Posthumno je rehabilitovan.

1887. - Rođen vođa norveških fašista Vidkun Kvisling, premijer marionetske vlade u Drugom svjetskom ratu od 1942. do 1945. NJegovo je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s njemačkim nacističkim okupatorima. Osnovao je 1933. fašističku stranku i tokom agresije nacističke NJemačke na Norvešku u aprilu i maju 1940. aktivno je pomagao okupatorima. Osuđen je na smrt i strijeljan u oktobru 1945.

1909. - Rođen ruski političar Andrej Andrejevič Gromiko, 28 godina sovjetski ministar inostranih poslova. U Drugom svjetskom ratu bio je sovjetski ambasador u SAD, zatim u UN, gdje je bio poznat kao "mister NJet". Sovjetsku diplomatiju je predvodio od 1957. do 1985. Na članstvo u Politbirou vladajuće Komunističke partije podnio je ostavku 30. septembra 1988, a sutradan i na položaj predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR na kojem je bio od 1985.

1918. - Rođen južnoafrički pravnik i državnik Nelson Rolihlahija Mendela, predsjednik Južne Afrike i vođa Afričkog nacionalnog kongresa i borbe protiv aparthejda u toj zemlji na jugu Afrike. Rasistički režim Južne Afrike ga je 1962. osudio na pet godina, a 1964. na doživotnu robiju. Iz zatvora je, poslije ogromnog pritiska svjetskog javnog mnjenja i javnosti Južne Afrike, pušten 1990, a šef države je postao 1994.

1921. - Rođen prvi američki astronaut DŽon Glen, koji je u kosmičkom brodu "Merkjuri-Atlas 6" 20. februara 1962. tri puta obletio oko Zemlje.

1933. - Rođen ruski pisac Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik pjesničke generacije u poststaljinističkoj eri. U početku je - na tradiciji Konstantina Dmitrijeviča Baljmonta, Vladimira Vladimiroviča Majakovskog i Sergeja Aleksandroviča Jesenjina - programskom poezijom osmišljavao savremenost i rusku istoriju na etičko-filozofskom planu, uz kritiku staljinizma i deformacija zapadne civilazacije. Kasnije se okrenuo čistijoj refleksivnoj lirici, naglašavajući ideje solidarnosti, razumijevanja među ljudima i ulogu pjesnika. U prozi je u ranoj fazi izbijao melanholično-ispovjedni ton, a kasnije su primjetni fantastika i groteska. Djela: zbirke pjesama i poema "Drum entuzijasta", "Luk i lira", "Jabuka", "NJežnost", "Motorni čamac za vezu", "Hidrocenrala u Bratsku", "Padaju bijeli snjegovi", "Pjesnik je u Rusiji više nego pjesnik", "Očinji sluh", roman "Jagodnjak", priče "Četvrta Meščanska", "Kokošiji bog", "Ardabiola".

1936. - Pobunom trupa generala Fransiska Franka u Melilji u Španskom Maroku protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Asanje, pobjednika izbora u februaru 1936, počeo građanski rat u Španiji u kojem je poginulo oko milion ljudi. Tome je prethodila zavjera krajnje desnice, uz pomoć nacističke NJemačke i fašističke Italije. U pomoć Republici su priskočili dobrovoljci iz cijelog svijeta i formirane su internacionalne brigade u kojima je bilo i više od 1.500 Jugoslovena. Franko je pobijedio u proljeće 1939, najviše zahvaljujući direktnoj vojnoj intervenciji NJemačke i Italije, poslije čega je zaveo fašističku diktaturu.

1942. - Poslije 38 dana ogorčenih borbi Nijemci i Hrvati u Drugom svjetskom ratu zauzeli planinu Kozaru u sjeverozapadnoj Bosni, na kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbjeg sa oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 njemačkih, ustaških i domobranskih vojnika, uz podršku mađarskih riječnih brodova. U borbama je poginulo 1.700 branilaca. Na više mjesta je probijen obruč i spašeno nešto više od 15.000 civila, ali su napadači nadjačali, spalili sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila otjerali u logore, mahom u Jasenovac.

1942. - SAD u Drugom svjetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji - satelitima nacističke NJemačke.

1951. - Američki bokser afričkog porijekla DŽersi DŽo Volkot u 37. godini osvojio titulu svjetskog prvaka u teškoj kategoriji, postavši najstariji bokser kojem je to uspjelo.

1971. - Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um al Kajvajn i Fudžajra - sklopilo sporazum o osnivanju federacije Ujedinjenih Arapskih Emirata. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras al Kajma.

1972. - Egipat zatražio da SSSR povuče svih 20.000 vojnih savjetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje, što je označilo početak zaoštravanja odnosa dvije zemlje i približavanja Kaira Vašingtonu.

1991. - Predsjedništvo SFRJ objavilo odluku o povlačenju Jugoslovenske narodne armije iz Slovenije.

1992. - Ratni brodovi NATO-a i Zapadnoevropske unije uplovili u Jadran radi kontrole sankcija UN protiv Savezne Republike Jugoslavije.

1994. - Od eksplozije u centru jevrejske zajednice u Buenos Ajresu, koju su podmetnuli islamski teroristi, poginulo 96 ljudi.

1999. - Članovi Komisije za traženje nestalih lica i stručni tim Republike Srpske, u saradnji sa članovima porodica, identifikovali su u Srpskom Sarajevu 30 od ukupno 52 ekshumirana tijela srpskih civila i vojnika na lokalitetima u opštinama Goražde, Vareš i širem području federalnog Sarajeva.

2000. - EU je donijela odluku da ukine sankcije Beogradu ukoliko opozicija pobijedi na izborima. U poruci narodu Srbije ministri inostranih poslova EU pozvali birače da glasaju protiv Slobodana Miloševića.

2007. - Pri padu putničkog aviona na aerodrom u brazilskom gradu Sao Paolu poginulo 200 ljudi.

2009. - Henri Alingem, najstariji čovjek na svijetu i jedan od posljednjih preživjelih učesnika Prvog svjetskog rata, umro u 113. godini. /kraj/

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije