Istorija

Drvo staro skoro 5.000 godina: Niklo prije egipatskih piramida (FOTO, VIDEO)

Drvo staro skoro 5.000 godina: Niklo prije egipatskih piramida (FOTO, VIDEO)
Foto: Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films | Nadživjelo uspon i pad brojnih civilizacija
D.T.

​Na više od 3.000 metara nadmorske visine, u planinama istočne Kalifornije, raste jedno od najneobičnijih stabala na svijetu.

Nevjerovatna priča o Metuzalemu

  • Staro je oko 4.850 godina
  • Niknulo prije egipatskih piramida
  • Lokacija stabla čuva se u tajnosti
  • Raste u surovim planinskim uslovima
  • Smatra se najstarijim živim stablom

Riječ je o boru za koji naučnici procjenjuju da je star oko 4.850 godina, što ga čini najstarijim poznatim pojedinačnim živim organizmom na Zemlji.

Smatra se najstarijim poznatim pojedinačnim živim organizmom na Zemlji. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films
Smatra se najstarijim poznatim pojedinačnim živim organizmom na Zemlji. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films

Drvo je niklo mnogo prije nego što su u Egiptu podignute prve velike piramide, a njegova tačna lokacija i danas se drži u strogoj tajnosti.

Staro gotovo pet milenijuma

Bor je dobio ime Metuzalem, po biblijskom liku koji simbolizuje dugovječnost.

Procjenjuje se da je proklijao prije oko 4.850 godina, što znači da raste još od vremena kada su drevne egipatske civilizacije tek započinjale izgradnju monumentalnih piramida. 

Tokom svog života nadživio je uspon i pad brojnih civilizacija, a svake godine i dalje razvija nove iglice.

Kako je utvrđena njegova starost?

Naučnici starost ovakvih stabala određuju brojanjem godova.

Starost ovakvih stabala određuje se brojanjem godova. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films
Starost ovakvih stabala određuje se brojanjem godova. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films

Posebnim svrdlom iz stabla uzimaju uzak cilindrični uzorak drveta, pri čemu drvo ostaje neoštećeno i nastavlja da raste. Svaki god predstavlja jednu godinu života.

Kod ove vrste borova godovi su izuzetno uski, jer drveće zbog surovih uslova veoma sporo raste. 

Naučnici procjenjuju da je star oko 4.850 godina. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films
Naučnici procjenjuju da je star oko 4.850 godina. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films

Upravo taj spor rast stvara izuzetno gusto drvo koje je otporno na truljenje, insekte i druge spoljne uticaje.

Zašto niko ne zna gdje se nalazi?

Iako je Metuzalem jedna od najvećih prirodnih zanimljivosti na svijetu, američke službe nikada nisu objavile njegovu tačnu lokaciju.

Razlog je zaštita stabla.

Njegova tačna lokacija i danas se drži u strogoj tajnosti. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films
Njegova tačna lokacija i danas se drži u strogoj tajnosti. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films

Iskustva iz prošlosti pokazala su da poznata i lako dostupna stabla često trpe oštećenja, jer pojedini posjetioci lome grane, skidaju dijelove kore ili gaze korijenje.

Dodatni razlog za oprez predstavlja događaj iz prošlog vijeka, kada je jedno veoma staro drvo iste vrste posječeno tokom naučnih istraživanja, prije nego što je utvrđeno koliko je zapravo bilo staro.

Zbog toga posjetioci danas mogu da obilaze šumu uređenim stazama, ali nijedno stablo nije označeno kao Metuzalem.

Tajna dugovječnosti

Za razliku od većine biljaka, ovaj bor ne uspijeva na bogatom i plodnom zemljištu.

Svake godine i dalje razvija nove iglice. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films
Svake godine i dalje razvija nove iglice. Foto Printscreen/Video/YouTube/Jay Naylor Films

Raste na siromašnom krečnjačkom tlu, izloženom snažnim vjetrovima, suši i velikim temperaturnim razlikama. 

Upravo takvi ekstremni uslovi usporavaju njegov rast, ali mu istovremeno omogućavaju da živi znatno duže.

Drvo koje raste sporo postaje izuzetno gusto i otporno, pa može da odolijeva propadanju vjekovima.

Kod Metuzalema je veliki dio stabla odavno odumro, ali uska traka žive kore i dalje snabdijeva nekoliko grana vodom i hranljivim materijama, prenosi Nova.

Zahvaljujući tome, ovo nevjerovatno drvo opstaje već skoro 5.000 godina jedan je od najimpresivnijih živih svjedoka istorije naše planete.

Najčitanije