Istorija

"Posljedice Hercegovačkog ustanka i danas se osjećaju"

"Posljedice Hercegovačkog ustanka i danas se osjećaju"
Foto: Vesna Duka | "Posljedice Hercegovačkog ustanka i danas se osjećaju"

TREBINJE - Posljedice Hercegovačkog ustanka, kao jednog od najznačajnijih događaja u novijoj istoriji srpskog naroda, osjećaju se i danas, rečeno je na Međunarodnoj naučnoj konferenciji "150 godina od Hercegovačkog ustanka: Uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku", koja se ovih dana održava u Trebinju.

Na skupu naučnih radnika iz ove oblasti, iz 13 zemalja, razgovaraju o pitanjima ovog ustanka, ali i o Velikoj istočnoj krizi i tome šta je tada proizvela.

Direktor Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu Draga Mastilović rekao je da taj ustanak nije bio lokalni događaj, već je otvorio Veliku istočnu krizu, koja je izazvala ogromne turbulencije u Evropi i ostavila posljedice, naročito po srpski narod zapadno od Drine.

"Ustanak tada nije do kraja ispunio nacionalne ciljeve srpskog naroda i ostavio je posljedice kroz austrougarsku okupaciju koja je uslijedila, a vidimo da se i sada osjećaju recidivi tih događaja", naveo je Mastilović.

Član Instituta za međunarodnu politiku i privredu Dušan Proroković smatra da je Evropska unija danas u krizi, baš kao što je Otomanska imperija bila u drugoj polovini 19. vijeka.

"Važno je praviti paralele istorijskih događaja sa sadašnjim vremenom, jer ima političkih poruka i procesa koji su veoma slični današnjoj geopolitičkoj situaciju. Otomanska imperija stvorila je uslove za revoluciju, a slično se sada dešava u Evropi, jer vidimo čitav niz malih revolucija koje se odigravaju po svim evropskim zemljama", istakao je Proroković.

On je dodao da je druga polovina 19. vijeka donijela i bankrot Otomaske imperije, koja se neprestano zaduživala i počinjala da štampa novac, zapitavši se šta se danas različito dešava u svijetu u odnosu na to vrijeme.

Napominje i to da postoji sličnost toga vremena i današnjice i u potrošenosti jedne ideologije.

"Ljudi su u drugoj polovini 19. vijeka željeli modernizaciju. Kad govorimo o geopolitici, vidi sa stalna borba između transatlantskih sila SAD i Velike Britanije sa Rusijom, koje neprestano nastoje da je potisnu. Front je danas nekoliko stotina kilometara sjeverozapadno od BiH, u Ukrajini, ali u načelu se tu ništa nije promijenilo", smatra Proroković i dodaje da je sadašnja geopolitička situacija razlog za veliki broj učesnika iz inostranstva na ovom skupu.

Međunarodna naučna konferencija "150 godina Hercegovačkog ustanka: Uticaj na regionalnu bezbjednost i evropsku geopolitiku" otvorena je u utorak u Nevesinju, a organizovao ju je Institut istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Institut za međunarodnu politiku i privredu Beograd, uz podršku Ministarstva nauke, inovacija i tehnološkog razvoja Srbije i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS.

Za jesen je najavljen i zbornik radova sa ovog naučnog skupa.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije