Nova klimatska studija tvrdi da je vrstu Homo floresiensis, poznatu kao „hobiti", prije oko 61.000 godina na ostrvu Flores u Indoneziji istisnula dugotrajna suša.
Rad je objavio međunarodni tim paleoklimatologa i paleontologa u naučnom časopisu Communications Earth & Environment, a sažetak istraživanja za portal SciTechDaily napisali su sami autori studije.
Istraživanje se oslanja na analizu stalagmita iz pećine Liang Luar, udaljene oko 700 metara od pećine Liang Bua na Floresu, u kojoj su 2003. godine pronađeni prvi fosili hobita.
Vodeći autor studije je paleoklimatolog Majkl Gejgan (Michael K. Gagan), a u timu od ukupno 21 istraživača bili su i paleoklimatolog Nik Skrokston (Nick Scroxton), paleoantropolog Gerit van den Berg (Gerrit van den Bergh) i indonežanska istraživačica Mika Rizki Puspaningrum.
Rad je objavljen 8. decembra 2025. godine, a sažetak s novim nalazima objavljen je 10. jula ove godine.
Šta se do sada znalo o nestanku hobita?
Otkriće fosila u Liang Bui 2003. godine promijenilo je dotadašnje shvatanje ljudske evolucije.
Homo floresiensis bio je visok oko 1,1 metar, imao je veoma mali mozak, ali je izrađivao kamene alatke.
Prema podacima autora studije, vrsta je na Flores stigla, čini se, bez poznavanja brodogradnje, i tamo je opstala duže od milion godina.
Fosili i kameni alati iz Liang Bue datirani su u raspon od prije 190.000 do prije 50.000 godina.
Do sada su naučnici kao moguće uzroke nestanka razmatrali vulkanske erupcije, bolesti i dolazak savremenog čovjeka, ali dokazi nisu bili konačni.
Novo istraživanje prvi put povezuje nestanak vrste s preciznom rekonstrukcijom klime, umjesto s jednim dramatičnim događajem.
Kako su naučnici rekonstruisali drevnu klimu?
Danas Flores ima monsunsku klimu, s obilnim kišama tokom vlažnog ljeta (od novembra do marta) i manje kiše tokom sušnije zime (od maja do septembra).
Tim je u pećini Liang Luar pronašao stalagmit koji je rastao upravo u periodu kada su hobiti nestali, što je istraživačima omogućilo neprekinut zapis klime iz tog doba.
Stalagmiti nastaju sporim taloženjem minerala iz kapajuće vode, pa svaki njihov sloj čuva hemijski zapis klimatskih uslova u trenutku nastanka.
Autori su koristili dva geohemijska pokazatelja: odnos izotopa kiseonika (δ18O), koji pokazuje jačinu monsuna, i odnos magnezijuma i kalcijuma, koji pokazuje ukupnu količinu padavina.
Kombinacijom ta dva pokazatelja tim je rekonstruisao ljetnje, zimske i godišnje padavine na Floresu tokom desetina hiljada godina.
Analiza je izdvojila tri različite klimatske faze na ostrvu.
| Period | Karakteristike klime |
|---|---|
| Prije 91.000–76.000 godina | Vlažnije nego danas tokom cijele godine |
| Prije 76.000–61.000 godina | Izražen sezonski monsun, vlažna ljeta, suve zime |
| Prije 61.000–47.000 godina | Znatno suvlje ljeto, slično današnjem jugu australijske savezne države Kvinslend (Queensland) |
Šta pokazuju fosili patuljastog stegodona?
Da bi povezali klimatske podatke s ponašanjem hobita, istraživači su analizirali zube patuljastog stegodona, izumrle vrste iz roda srodnog današnjim slonovima.
Mladunci stegodona bili su, prema tragovima rezanja na kostima pronađenim u Liang Bui, jedan od glavnih izvora hrane za Homo floresiensis.
Zapis δ18O u zubima stegodona iz sve dubljih slojeva sedimenta u Liang Bui poklopio se sa zapisom iz stalagmita, što je timu omogućilo da precizno datira i fosile stegodona i ostatke hobita.
Prema novoj vremenskoj skali, oko 90 odsto ostataka patuljastog stegodona potiče iz perioda između 76.000 i 61.000 godina, dakle iz faze izraženog sezonskog monsuna koju autori opisuju kao najpovoljniju za ishranu.
Kako se klima sušila poslije 61.000 godina, populacije stegodona i hobita počele su gotovo istovremeno da opadaju.
Autori studije navode da je presušivanje rijeke Vae Račang (Wae Racang), glavnog izvora vode tokom sušnog perioda, moglo primorati stegodone da napuste okolinu Liang Bue, a hobiti su, prema njihovoj pretpostavci, slijedili plijen.
Da li su hobiti ikada sreli savremenog čovjeka?
Dokazi na koje se autori pozivaju pokazuju da se Homo sapiens tokom istog perioda selio preko ostrva jugoistočne Azije prema superkontinentu Sahul, i to najkasnije prije 60.000 godina.
Prvi arheološki tragovi savremenog čovjeka u Liang Bui nalaze se iznad sloja vulkanskog pepela starog oko 50.000 godina, dok posljednji ostaci hobita i stegodona leže ispod tog sloja.
Autori naglašavaju da trenutno ne postoje dokazi o direktnom sukobu dvije vrste.
Istraživači, ipak, ne isključuju mogućnost da su klimatske promjene obje vrste dovele na ista područja bogata vodom i hranom, čime se otvara pitanje da li su konkurencija, bolest ili čak predacija mogle uticati na sudbinu hobita — na to pitanje studija ne daje odgovor.
Da li je vulkanska erupcija ubrzala kraj?
Posljednji fosili stegodona i kameni alati u Liang Bui prekriveni su slojem vulkanskog pepela starim oko 50.000 godina.
Autori studije kažu da za sada ne mogu utvrditi da li je obližnja erupcija bila posljednji faktor koji je ubrzao nestanak hobita u toj pećini.
Prema njihovoj ocjeni, ključni proces bio je dugotrajno sušenje klime koje je počelo mnogo ranije, prije oko 61.000 godina.
Šta ostaje nepoznato
Autori priznaju da studija ne dokazuje tačan uzrok izumiranja Homo floresiensis, nego nudi okvir za buduća istraživanja o vezi klimatskih promjena i nestanka vrste.
Nije potvrđeno ni da li su hobiti i savremeni ljudi ikada fizički došli u kontakt, niti kolika je bila uloga vulkanske erupcije prije oko 50.000 godina.
Povezani tekstovi
Korišteni izvori
- SciTechDaily — „The 'Hobbits' Mysteriously Disappeared 50,000 Years Ago", tekst objavljen 10. jula 2026, koji su za portal The Conversation napisali sami autori studije; SciTechDaily je američki naučno-popularni portal.
- Communications Earth & Environment — „Onset of summer aridification and the decline of Homo floresiensis at Liang Bua 61,000 years ago", naučni rad objavljen 8. decembra 2025; časopis je dio izdavačke grupe Springer Nature s recenzentskim postupkom.
- Nauka Telegraf — „Misterija nestanka hobita konačno rešena? Klimatske promene dovele do izumiranja vrste", objavljeno 17. jula 2026; rubrika naučno-popularnog sadržaja portala Telegraf.rs.