Naoružanje

Pratite nas na Google news

Objavljena rang-lista vojnih snaga svijeta, pogledajte kako stoji region

Objavljena rang-lista vojnih snaga svijeta, pogledajte kako stoji region
Foto: Tanjug/Arhiva | Objavljena rang-lista vojnih snaga svijeta, pogledajte kako stoji region
N.N.

Sajt Global Firepower svake godine od 2006. objavljuje svoj godišnji izvještaj i rang-listu nacionalnih oružanih snaga, od najjačih do najslabijih.

Ovogodišnja rang-lista vojne snage zemalja objavljena je prošlog mjeseca, a podaci su zanimljivi i međunarodno gledano i za region bivše Jugoslavije.

Global Firepower je svakoj od 139 zemalja na rang-listi izračunao specifični "Power Index", indeks koji se računa na osnovu više od 50 faktora koji ne obuhvataju samo strogu vojnu moć, već i finansijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uslove, između ostalog.

Očekivano, SAD su i dalje na prvom mjestu, s Power Indexom od 0.0718 (što je indeks bliži nuli, to je vojna snaga veća). Zanimljivo je, međutim, koliko malo drugoplasirana Rusija u stvari zaostaje za Amerikom. Power Index Rusije je, naime, 0.0791. Ta je razlika, međutim, postojana u odnosu na ranije godine.

SAD su sa svojim gigantskim, iako djelimično prenaduvanim vojnim budžetom, opsežnom infrastrukturom, ogromnim ljudstvom u vojsci, mornarici, vazduhoplovstvu i marincima, te velikim bazenom potencijalnih regruta, uspješno zadovoljile kriterijume moderne vojne sile, piše američki list "National Interest".

Američka nadmoć u vazduhu

SAD ubjedljivo vode u vazdušnim snagama, s ukupno 12.233 vojne letjelice naspram 4.144 ruske - više nego trostruko. SAD imaju i prednost u borbenim lovcima - 1.956 prema 789 ruskih, kao i u vojnim helikopterima - 5.436 prema 1.540 ruskih, prenosi portal Indeks.

Međutim, ruski nevidljivi lovac pete generacije Su-57 predstavlja vrlo konkretno sredstvo odvraćanja za eventualne američke vazdušne akcije, dok SAD i dalje imaju ozbiljnih problema sa svojim (pre)skupim nevidljivim lovcem pete generacije F-35, za koji je načelnik američkog vazduhoplovstva general Čarls Braun indirektno priznao da je bio neuspjeli projekat te da će biti potrebno razviti novog, jeftinijeg lovca koji bi zamijenio zastarjele F-16, lovce četvrte generacije. F-35 ima visoko sofisticirane senzore i oružje, ali košta oko 100 miliona dolara po komadu, sklon je kvarovima i nepouzdan. Štaviše, 2018. je čitava američka flota F-35 bila prizemljena zbog pada jednog takvog lovca u Južnoj Karolini.

Rusija ima više tenkova i brodova od SAD

Ipak, SAD, koje imaju više nego dvostruko više stanovnika od Ruske Federacije, nema ni približno toliku prednost u ukupnom broju aktivnih pripadnika oružanih snaga - 1,4 miliona u odnosu na milion ruskih. Štaviše, Rusija je u prednosti u pogledu broja rezervista - dva miliona u odnosu na samo 845.000 američkih. Rusija uz to ima i pola miliona paravojnih snaga, a SAD nula, iako ova evidencija ne računa privatne kooperante, odnosno plaćenike iz firmi poput kontroverznog Blackwatera koji često djeluju uz američke vojnike u vojnim konfliktima.

Rusija i dalje ima veliku prednost u broju tenkova – 13.000 naspram 6.100 američkih. U ukupnom broju oklopnih vozila SAD ipak stoje bolje, s 40.000 naspram 27.100 ruskih. Iako Rusija ima veći ukupni broj ratnih brodova - 603 prema 490 američkih, SAD imaju čak 11 nosača aviona, što je krucijalni element njene mornarice, dok Rusija ima samo jedan - koji je trenutno neaktivan jer je na popravci.

Rusija se oporavila od svog postsovjetskog ekonomskog i vojnog kolapsa i pokrenula niz projekata modernizacijeu svojim oružanim snagama, prvenstveno u vazduhoplovstvu i mornarici, ali i balističkim projektilima s nuklearnim kapacitetom. Nova generacija ruskih podmornica sa strateškim (dakle, nuklearnim) i krstarećim projektilima dodatno smanjuje kvalitativnu prednost koju SAD ima na tom polju. Takođe, rastući broj ruskih modernizovanih korveta i drugih manjih brodova odražava njihov fokus na obalne odbrambene snage.

SAD i dalje imaju daleko veći vojni budžet od Rusije i Kine

U svakom slučaju, najveća razlika između SAD i Rusije i dalje je vidljiva u možda i najvažnijoj stavci - budžetu za odbranu, koji u SAD iznosi 740,5 milijardi dolara, a u Rusiji samo 42 milijarde dolara.

Treća najjača vojna sila na svijetu, Kina, ima Power Index od 0.0854, koji ne zaostaje previše za Amerikom i Rusijom. Njen je vojni budžet, u iznosu od 178 milijardi dolara, manji od američkog, ali znatno veći od ruskog. Takođe, s čak 2,185 miliona aktivnih pripadnika oružanih snaga, ova ogromna zemlja ima prednost i nad SAD i nad Rusijom, s kojom je u mnogo prijateljskijem odnosu nego s Amerikom, ali s kojom dijeli veliku kopnenu granicu.

Kina ima i 3.260 vojnih letjelica, od čega 1.200 borbenih lovaca, zatim 35.000 oklopnih vozila, od čega 3.205 tenkova te 777 ratnih brodova, od čega dva nosača aviona. Kina, piše National Interest, nastavlja sa znatnim, dugoročnim ulaganjima u sve svoje vojne grane, a odlikuje je potencijal za eksplozivni rast vojnih kapaciteta u relativno kratkom roku. Osim sopstvenih borbenih grupa s nosačima aviona, Kina razvija i šestu generaciju bombardera i lovaca, a CNN je ovih dana objavio veliku analizu sa zaključkom da je ova zemlja izgradila najveću mornaricu na svijetu.

"Borbena snaga kineske mornarice utrostručila se u samo 20 godina. Iako već ima najveću svjetsku ratnu mornaricu, Kina alarmantnom brzinom gradi moderne površinske brodove, podmornice, nosače aviona, borbene avione, amfibijska plovila, podmornice s balističkim nuklearnim raketama, velike brodove obalske straže i ledolomce", stoji u izvještaju američke mornarice iz decembra prošle godine. Poseban razlog za zabrinutost Pentagona je činjenica da će neki od tih brodova biti jednaki ili bolji od svega što SAD ili druge pomorske sile mogu poslati u akciju.

Iduće zemlje na ovoj rang-listi poprilično zaostaju za najvećim vojnim silama svijeta. Na četvrtom mjestu je Indija (Power Index 0.1207), a slijede Japan (0.1599), Južna Koreja (0.1612), Francuska (0.1681), Velika Britanija (0.1997), Brazil (0.2026). Na deseto mjesto se popeo Pakistan (0.2073). Njemačka je, sa druge strane, pala na 15. mjesto, s Power Indexom od 0.2519.

Hrvatska se popela, ali je Srbija ispred nje

Hrvatska se međutim popela na 63. mjesto s Power Indexom od 1.0331 dok je 2017. bila na 68. mjestu, a 2019. na 70. mjestu. Tako se nalazi ispred Slovenije (88. mjesto, 2.0782) ili Bosne i Hercegovine (121. mjesto, 4.0474), ali iza Srbije (61. mjesto, 1.0063) i Mađarske (55. mjesto, 0.9187). Srbija je postigla ozbiljan napredak od 2017, kad je bila na 89. mjestu.

Oružane snage Hrvatske i Srbije često su tema poređenja i nadmetanja, a evo kako to izgleda prema Global Firepoweru.

Srbija ima dvostruko više aktivnih pripadnika oružanih snaga (30.000) od Hrvatske (15.500) i više nego dvostruko veći broj rezervista - 50.000 prema samo 20.000 u Hrvatskoj.

Takođe, srpski vojni budžet veći je od hrvatskog - 1,14 milijarde dolara prema 880 miliona dolara. Dok Hrvatska ima 75 vojnih letjelica, od čega samo 12 borbenih lovaca i 37 helikoptera, Srbija ima 113 vojnih letjelica, samo šest borbenih lovaca, ali 51 vojni helikopter.

Dok Srbija ima čak 304 tenka, Hrvatska ih ima 72. Srbija ima ukupno 1.200 oklopnih vozila, a Hrvatska 650. Hrvatska, logično, ima jaču mornaricu, s 28 brodova prema 19 srpskih.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije