Naoružanje

SIPRI: Naoružavanje kao u Hladnom ratu

SIPRI: Naoružavanje kao u Hladnom ratu
Foto: Tanjug/AP/Arhiva | SIPRI: Naoružavanje kao u Hladnom ratu
N.N.

Bez obzira na to što privreda slabi, skoro 2.000 milijardi dolara su 2020. izdvojene za naoružanje. Prva mjesta zauzimaju SAD i Kina. Njemačka je na sedmom mjestu po ovim izdacima u svijetu.

Ovoliko novca za vojsku nije potrošeno još od 1988. a tada je još bilo vrijeme Hladnog rata. Prošle, 2020. države su uložle 1.981 miljardu u rakete, tenkove, municiju i svoje vojnike. To je 2,6 odsto više nego godinu dana ranije. I to sve uprkos pandemiji virusa korona, čije je suzbijanje prouzrokovalo privredni kolaps.

Međunarodni institut za mir iz Stokholma (SIPRI) u najnovijem godišnjem izvještaju navodi da izdvajanje za naoružanje iznosi 2,4 odsto globalne ekonomske proizvodnje. I to uprkos tome što je prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda proizvodnja zbog korona krize smanjena za 4,4 procenta.

Na naoružanju se ne štedi ni u pandemiji

Samo nekoliko zemalja, poput Čilea ili Južne Koreje smanjilo je sredstva namijenjena za naoružanje u korist suzbijanja pandemije. Brazil i Rusija su, u poređenju s prethodnim planovima, takođe smanjili vojni budžet. Na primjer Rusija za 6,6 odsto.

Uopšteno bi se dalo zaključiti, kako kaže ekspertkinja SIPRI-ja, Aleksandra Markštajner za DW, "da pandemija nije imala značajnijeg uticaja na globalno izdvajanje za oružje u 2020. Ulaganje u vojsku je poraslo usred ekonomskog urušavanja".

Niklas Šering iz Hesenske fondacije za istraživanje mira i konflikata (HSFK) uvjeren je da je to i zbog toga što je jako teško u "kratkom roku promijeniti kurs". On je za DW kazao:

"Mnogi projekti su vjerovatno pokrenuti prije korone". A promjene će se sigurno vidjeti u budućnosti. "Istovremeno se međunarodna klima pogoršala", dodaje Šering i naglašava da ne treba računati s manjim izdacima u budućnosti.

SAD i Kina na prvom mjestu

Ništa se takođe nije promijenilo ni u tome da su SAD i Narodna Republika Kina i dalje vodeće po ulaganju u vojsku. Više od polovine globalne potrošnje za naoružanje odlazi na ove dvije zemlje, koje se u političkom pogledu sve više udaljavaju.

I Njemačka se među top 10 zemalja koje troše najviše na oružje "poboljšala" za jedno mjesto: sa osmog je skočila na sedmo mjesto. Prema proračunu SIPRI-ja Njemačka je 2020. u vojsku uložila 53 milijarde dolara - oko 1,4 bruto svog domaćeg proizvoda (BDP).

No, Njemačka ipak nije postigla cilj NATO-a od dva procenta BDP. Na početku šezdesetih, na vrhuncu Hladnog rata njemačka je izdvjala pet odsto BDP za odbranu.

Niklas Šernig prognozira da će se u Njemačkoj nastaviti s većim ulaganjem u vojsku. "Bajdenov pritisak na saveznike da povećaju izdvajanje sredstava za vojsku neće oslabiti."

Takođe i zbog korone: sve više NATO zemalja dostiže cilj od dva odsto

Skoro svih 30 članica NATO saveza su, kako izvještava SIPRI, povećale izdatke 2020. Pandemija virusa korona, međutim, u tom kontekstu dovodi do čudnog fenomena: zbog korone je opao bruto domaći proizvod većine zemalja, istovremeno su budžeti za vojsku ostali nepromijenjeni - što zapravo znači da se potrošnja za naoružanje povećava.

Sada je 12 zemalja NATO dostiglo cilj od dva odsto za vojsku. Godine 2019. bilo je devet država. Primjera radi, nova zemlja koja je dostigla cilj je i Francuska.

Sve u svemu, i dalje više od polovine globalne potrošnje za oružje odlazi na zemlje NATO uključujući i SAD.

Krivulja potrošnje za naoružanje konstantno raste u Kini, već 26 godina. U periodu od 2011. do 2020, SIPRI je za Kinu izračunao porast od 76 odsto. Institut je to objasnio ambicioznim planovima Kine za modernizaciju oružanih sistema, kao i "planovima proširenja".

Trka u naoružanju između SAD i Kine?

Najveći konkurent Kini su SAD. Sjedinjene Države su zemlja sa daleko najvećim izdacima za naoružanje u svijetu - 39 procenata. Izraženo apsolutnim brojkama, prošle godine je taj iznos bio 778 milijardi dolara, što je mnogo više nego ukupan budžet Njemačke. I to je za 4,4, odsto više nego prošle godine.

SIPRI ovo povećanje, između ostalog, objašnjava ulaganjima u obnovu nukelarnog arsenala. Drugi razlog je osjećaj ugroženosti. Prije svega, kako objašnjava saradnica SIPRI-ja Aleksandra Markštejner, u pitanju su "strahovi od strateških konkurenata Kine i Rusije".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije