Kina je u posljednjih 14 mjeseci u više navrata pokazala koliko snažnu geopolitičku polugu predstavljaju rijetke zemlje, grupa od 17 metala bez kojih su teško zamislivi savremeni električni motori, elektronika, sistemi navođenja, borbeni avioni i druga sofisticirana vojna oprema.
Kina kontroliše ključni dio prerade
Iako elementi poput neodimijuma i lantana postoje i u drugim dijelovima svijeta, njihovo izdvajanje i prerada zahtijevaju složene hemijske procese koji troše mnogo energije i stvaraju opasan otpad, dok je Kina tokom posljednjih decenija izgradila kapacitete zahvaljujući kojima danas rafiniše više od 90 odsto tih metala, a kod pojedinih strateški važnih teških rijetkih zemalja njen udio dostiže čak 98 odsto.
Još pročitajte:
Naučnici otkrili koje je najbezbjednije mjesto na planeti u slučaju nuklearnog rata
Projekat vijeka: Kina gradi megabranu vrijednu 165 milijardi dolara
Posebno su važni neodimijum, terbijum i disprozijum, koji se koriste za proizvodnju izuzetno snažnih trajnih magneta, a razmjere zavisnosti ilustruje podatak da električni automobil može sadržavati oko dva kilograma rijetkih zemalja, američki borbeni avion F-35 više od 400 kilograma, dok ih nuklearna podmornica može imati gotovo četiri tone.
Peking zavrnuo slavinu
Peking je 4. aprila 2025. sedam teških rijetkih zemalja stavio pod kontrolu izvoza, čime je kineskim vlastima omogućeno da odlučuju kome će, u kojim količinama i za koju namjenu biti odobrena njihova prodaja, a posljedice su se brzo osjetile jer je izvoz magneta za samo mjesec dana prepolovljen.
Problemi u snabdijevanju pogodili su i američku automobilsku industriju, pa je Ford 13. maja 2025. privremeno zaustavio proizvodnju modela Explorer u fabrici u Čikagu zbog nedostatka ključnih dijelova navodi bankar, pokazujući koliko jedna administrativna odluka Pekinga može poremetiti proizvodni lanac hiljadama kilometara dalje.
Kina je krajem juna dodatno pojačala pritisak sastavljanjem crne liste američkih kompanija kojima je uskraćen pristup kineskim rijetkim zemljama, među kojima su se našli MP Materials, USA Rare Earth, Energy Fuels i proizvođač F-35 Lockheed Martin.
SAD uzvratile čipovima
Vašington je, s druge strane, pokušao da iskoristi svoju prednost u naprednim poluprovodnicima ograničavajući kineski pristup Nvidijinim čipovima za vještačku inteligenciju, ali je kineski DeepSeek početkom 2025. predstavio model R1 i pokazao da ograničeni hardver ne mora nužno zaustaviti razvoj kineskih AI sistema, nakon čega je Peking dodatno podstakao domaće tehnološke kompanije da smanje zavisnost od američkih procesora.
Ipak, kineska strategija nosi i dugoročni rizik jer svako novo ograničenje izvoza daje SAD i drugim državama dodatni razlog da ulažu u vlastite rudnike, rafinerije i reciklažu rijetkih zemalja, pa bi pretjerano korištenje ove poluge na kraju moglo oslabiti upravo zavisnost od Kine koja Pekingu trenutno daje toliku moć.