Naoružanje

Objavljeni prvi snimci navođenja drona-presretača Vihor i lansiranja lutajuće municije Gavran

Objavljeni prvi snimci navođenja drona-presretača Vihor i lansiranja lutajuće municije Gavran
Foto: Printscreen / YouTube | Vojske Srbije očekuje Gavran 145 EM

Ministarstvo odbrane, Vojnotehnički institut i Jugoimport su u četvrtak, 9. jula, nezavisno objavili prve snimke navođenja srpskog drona-presretača Vihor i lansiranja lutajuće municije Gavran.

Snimci donose segmente prikaza koji su održani na vojnom poligonu Pasuljanske livade i aerodromu Batajnica povodom Vidovdana, 28. juna.

Riječ je o dva odvojena, ranije neobjavljena video zapisa istih platformi koje su tada prvi put javno prikazane.

Šta se vidi na snimku Vihora?

Vihor je razvojno ime za dron presretač koji je Vojnotehnički institut (VTI) ranije predstavljao pod oznakom Komarac 2V, dio porodice FPV dronova Komarac, sa kojima dijeli veći broj komponenti.

Riječ je o sistemu čiji je razvoj, prema navodima VTI-a, tek počeo - Vihor nije uveden u naoružanje Vojske Srbije i trenutno se nalazi u fazi razvoja i testiranja.

Prema ranije iznesenim podacima VTI-a o Komarcu 2V, presretač ima domet veći od pet kilometara, vrijeme leta duže od tri minuta, maksimalnu brzinu do 280 kilometara na čas i bojevu glavu mase do jednog kilograma.

Na objavljenom snimku meta je jednostavan i jeftin RC model letjelice sa krilima, iz flote letećih upravljivih meta VTI-a.

Kako sistem Kobac navodi presretač?

Na snimku se, pored nosača presretača, vidi i drugo vozilo — srpski sistem za otkrivanje i ometanje dronova Kobac-1PR, takođe proizvod VTI-a, koji vrši početno navođenje Vihora ka cilju.

Budući da je FPV operateru teško da na velikoj udaljenosti pronađe metu isključivo preko naočara, Kobac radarski detektuje signal upravljanja ciljnog drona i određuje njegov pravac, nakon čega operater Vihora preuzima vođenje presretača do konačnog uništenja cilja.

Tehničke karakteristike sistema Kobac-1PR:

  • četiri antenska niza radara RPS-42 kompanije Leonardo DRS
  • domet detekcije od 5 kilometara za mikro-dronove do 25 kilometara za dronove srednjih veličina
  • softverski definisan 4D AESA puls-doplerski radar, rad u S-opsegu
  • pokrivenost od 360 stepeni uz dodatni šestougaoni ometač srpske kompanije Iritel

Šta je prvi put pokazano kod Gavrana?

Drugi snimak, koji je objavio Jugoimport, prvi put prikazuje ispaljivanje i početnu fazu leta lutajuće municije Gavran, sa osmocevnog lansera na vozilu Aleksandar ujedinitelj.

Na prikazu na Vidovdan predstavljena je i varijanta sa 27 lansera na kamionu MAN TGS 33.480, a predstavnik Jugoimporta je tada naveo da je sa Gavranom do sada izvedeno 16 uspješnih gađanja pokretnih i nepokretnih meta, dok je na ispitivanja u Tehničko-opitni centar (TOC) Vojske Srbije poslato deset letjelica.

Prema podacima koje je Jugoimport ranije saopštio, osnovna verzija Gavran 145 leti brzinom od oko 160 kilometara na čas, dolet joj je do 100 kilometara za oko 40 minuta leta, uobičajena visina leta oko 500 metara, a plafon 2.000 metara.

Iz Jugoimporta su naveli da se kao prva varijanta koja bi trebalo da uđe u naoružanje očekuje Gavran 145 EM, sa pogonom na elektromotor - što znači da ni Gavran, prema posljednjim izjavama proizvođača, još nije zvanično usvojen u naoružanje.

Zašto ni Vihor ni Gavran još nisu u naoružanju?

Oba sistema dio su šireg talasa razvoja bespilotnih platformi u Srbiji kojim je posljednjih godina Vojnotehnički institut opremio Vojsku Srbije nizom dronova iz porodice Komarac, kao i dronom-kamikazom Osica.

Za razliku od tih, već usvojenih sredstava, Vihor i Gavran nalaze se u ranijim fazama — Vihor tek na početku razvoja, a Gavran pred krajem testiranja i očekivanim ulaskom u serijsku proizvodnju.

Kako smo ranije pisali, razvoj Gavrana prati se od njegovih ranijih faza, kada su predstavljene osnovne taktičko-tehničke karakteristike ovog sistema.

Vojna oprema u Srbiji se, prema Zakonu o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme, prvenstveno proizvodi za potrebe Vojske Srbije, a proizvodnja za izvoz predmet je posebnog ugovora i dozvole Ministarstva.

Mogu li se Vihor i Gavran već sada izvoziti?

Zvanične potvrde da su Vihor ili Gavran ponuđeni stranim kupcima nema - analitičar TV Front Andrej Mlakar je ranije, komentarišući izvoz dronova iz Srbije uopšteno, ocijenio da za tvrdnje o njihovom izvozu nema konkretnih dokaza.

Izvoz naoružanja iz Srbije dodatno je bio predmet promjena tokom 2025. godine, kada je predsjednik Aleksandar Vučić najavio privremenu obustavu cjelokupnog izvoza naoružanja i municije, uz obavezu saglasnosti Savjeta za nacionalnu bezbjednost za svaku narednu isporuku.

Da li postoji zvanična politika po kojoj se srpski sistemi nude na izvoz tek nakon usvajanja u naoružanje Vojske Srbije, nadležne institucije nisu se izjašnjavale u dosad objavljenim materijalima - ovo ostaje pitanje za dodatnu provjeru.

Korišteni izvori

Povezani tekstovi

Video
Najčitanije