Osim kao autor Teorije relativiteta i dobitnik Nobelove nagrade, Albert Ajnštajn poznat je i po mozgalicama kojima je testirao granice vlastitog uma.
Jedna od njih prikazuje mogućnost manipulacije vremenom.
Jedna od najpoznatijih glavolomki čuvenog Alberta Ajnštajna u obzir uzima dvojicu blizanaca od kojih jedan ostaje na Zemlji, dok drugi odlazi na putovanje svemirskim brodom.
Ajnštajnova Specijalna teorija relativiteta kaže da će blizanac na brodu ostariti sporije, a koliko sporije zavisi od brzine broda.
Upravo tu leži ključ za manipulisanje vremenom. Zamislimo da je na Zemlji rođeno pet malih Ajnštajna 14. marta 1879. godine. Jedan ostaje na Zemlji dok četiri odlaze na putovanje svemirom sa kojeg će se vratiti 14. marta 1979. godine.
Svaki brod putuje različitim brzinama. Prvi se kreće upola sporije od brzine svjetlosti, oko 150.000 kilometara u sekundi. Drugi brod putuje brzinom koja iznosi oko 75 odsto brzine svjetlosti - oko 225.000 kilometara u sekundi.
Brzina treće letjelice je oko 99 odsto brzine svjetlosti ili oko 299.000 kilometara u sekundi, dok četvrti brod dostiže brzinu jednaku 99,9999999 odsto brzine svjetlosti.
Kada osvane 14. mart 1979. godine, na Zemlji je opet pet Ajnštajna. Jedan ima 100 godina, drugi ima 87 (prva letjelica), treći 66 godina (druga letjelica), četvrti 14 godina (treća letjelica), a peti ima tek jedan i po dan (četvrta letjelica).
Naravno, nijedna savremena letjelica ne može dostići pomenute brzine, ali je svakako zanimljivo znati šta bi se desilo ukoliko u obzir uzmemo danas poznate zakone fizike.
Uticaj pravila opisanih u Specijalnoj teoriji relativiteta danas pomažu radu pametnih telefona, satelita i mnogih drugih uređaja kojima je potrebno precizno računanje vremena upravo zbog činjenice da je tok vremena subjektivan i da zavisi od brzine, ali i uticaja gravitacije na posmatrača.