Stručnjaci Muzeja Hercegovine, na čelu s direktoricom ove ustanove Ivanom Grujić, u selu Gomiljani, kod Trebinja, rade na arheološkim istraživanjima Crkve cara Konstantina i carice Jelene i grobovima unutar i oko crkve, gdje su već pronađeni ostaci grnčarije i keramike, uglavnom iz srednjeg vijeka, kao i novčići s likom cara Konstantina i bronzana igla pribadača.
Jedna od specifičnosti ovog arheološkog lokaliteta jeste da su dosad pronađeni grobovi koji su podizani na drugim, starijim grobovima.
"Svuda oko crkve, čak i u untrašnjosti, otkriveni su grobovi na grobovima, ali ćemo vidjeti kada se sve zarši šta je u pitanju i dokle datiraju ova sakralna mjesta", kazao je Predrag Milošević, predsjednik Odbora za obnovu crkve.
Za novčiće se, kažu arheolozi, pretpostavlja da su kovani desetak godina nakon smrti cara Konstantina, dok su fibule kakva je ova koja je pronađena dobijali vojnici od cara prilikom proslava i jubileja, pa se pretpostavlja da su u pitanju grobovi vojnika.
"Na ovom smo lokalitetu dosad otkrili petnaestak grobova, datiranih od srednjeg do 19. vijeka, a koje smo u slojevima pronalazili oko i unutar crkve", kaže Grujićeva, napominjući da se ranije smatralo kako je crkva podignuta u 15. vijeku, ali njen arhitektonski sklop odstupa od uobičajenih srednjovjekovnih crkava, pa po svom obliku asocira na rano hrišćanstvo.
Ovaj lokalitet s Crkvom svetih Кonstantina i Jelene čine i dvije praistorijske gomile, na kojima se nalazi srednjovjekovna nekropola s više od 50 stećaka, a sve to, kažu arheolozi, predstavlja neprocjenjivo blago, ali iziskuje i veliki i veoma oprezan rad.
"Jedan od ciljeva iskopavanja je utvrđivanje vremena podizanja crkve, u čijoj unutrašnjosti smo nakon iskopavanja pronašli i desetak kasnosrednjovijekovnih grobova, koji su, kao i postojeća crkva, ukopavani u arheološki sloj, u kojem je pronalažen pokretni arheloški materijal, datiran u rimski period, s većim brojem rimske krovne opeke, ulomcima domorodačke kuhinjske grnčarije i luksuzne trpezne rimske keramike", objašnjava dalje Grujićeva.
Gotovo istovremeno s arheološkim radovima, mještani Gomiljana su pokrenuli obnovu crkve, s tim da su na tu ideju došli prije osam godina, a sada, zajedno sa stručnjacima, pokrenuli i realizaciju svoje zamisli.
"U sve se uključio i jedan ruski sveštenik, koji je, boraveći u Trebinju, obišao ostatke crkve, znatiželjan da je vidi, jer se on zvao Konstantin, a supruga mu je bila Jelena. On je sakupio dio sredstava u Rusiji, a dio smo mi, pa kada se završi ovaj arheološki dio, podnosimo nadležnom zavodu zahtjev za dozvolu za gradnju objekta, nadajući se da ćemo dogodine imati obnovljen hram", kaže Milošević.
Crkva je, zajedno s još dvije crkve u okolini Vračevicom i Đurđevicom, proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.