PARIZ - Babuni mogu da prepoznaju izvjestan broj napisanih riječi što, kažu naučnici, izaziva brojna pitanja o tome kako su zapravo ljudi naučili da čitaju.
U specijalnoj ustanovi u Francuskoj, gdje mogu da dolaze i odlaze po volji, majmuni su naučili razliku između prave riječi poput riječi "urađeno" (done) i riječi bez smisla "dran".
Babuni su mogli da pristupe ekranima osjetljivim na dodir i svaki od njih je prikazivao riječ od četiri slova. Životinje su morale da dodirnu jedan od dva oblika na ekranu kako bi pokazali da shvataju da li je riječ izmišljena ili prava.
Kada bi izabrali pravu riječ dobijali su kao nagradu hranu - travku koju je kompjuter automatski izbacivao, prenose agencije.
Šest babuna je koristilo kompjutere i do 3.000 puta dnevno. Majmuni su naučili da razlikuju riječi i sa tačnošću od 75 procenata ih identifikuju, navodi se u studiji Džonatana Grejndžera iz Laboratorije za istraživanje kognitivnih sposobnosti na univerzitetu Eks Marsej u Francuskoj.
U bazi podataka nalazilo se 500 pravih i 7.832 izmišljene riječi.
"Ovo je nevjerovatan rezultat, ako se uzme u obzir da se riječi i 'neriječi' slično pišu", navodi se u studiji.
"Detaljnijom analizom otkriveno je da babuni nisu samo pamtili riječ već su naučili da razlikuju prave i nepostojeće riječi na osnovu učestalosti slova i njihovih kombinacija", dodaje se u studiji.
Šampion je babun Den koji je naučio 308 riječi, tri puta više od njegovih drugara.
Nema naznaka da životinje zaista i razumiju značenje riječi, ali činjenica da su naučili da razlikuju riječi jedne od drugih otvara pitanje o tome kako su ljudi naučili da čitaju.
Na osnovu popularne teorije, ljudi su naučili da prepoznaju riječi zahvaljujući govoru - procesuiramo slova u riječi uz pomoć zvuka.
"Međutim, pošto babuni ne govore, bar ne ljudskim jezikom, to znači da je ova hipoteza u najboljem slučaju nedovoljna, a možda čak i pogrešna", kažu Majkl Plat i Džefri Adams sa univerziteta Djuk u Sjevernoj Karolini.
"Njihovi rezultati pokazuju da osnovni biološki mehanizmi potrebni za čitanje imaju dublje evolutivne korijene nego što se vjerovalo. To znači da se čitanje oslanja na mnogo starije neurološke mehanizme", rekli su oni.
Čitanje je dugo zbunjivalo neuronaučnike. Kada su ljudi počeli da čitaju prije oko 5.000 godina na Bliskom istoku, ono se toliko brzo proširilo na ostatak svijeta da nije moglo da dođe do nekih genetskih promjena i mijenjanja sklopa mozga.
To znači da je čitanje bilo povezano sa već postojećim strukturama u mozgu, a studija je pokazala da se korijeni tih struktura mogu potražiti kod majmuna.