Propast civilizacije naroda Maja uzrokovala je relativno umjerena suša, pokazala su najnovija istraživanja.
Prema studiji, koju su vodili profesori Martin Medina Elizalde s Jukatan istraživačkog centra u Meksiku i Elko Roling s Univerziteta Sautempton, zaključeno je da je od vrhunca procvata Maja oko 800. godine do njihove propasti oko 950. količina kiše u tom području smanjenja za samo 25 do 40 odsto. Ali čini se da su ove suše bile dovoljno jake da uticaj isparavanja nadvlada dotok kiša te da se dostupnost vode naglo smanji.
"Podaci pokazuju da je glavni uzrok ovog problema bilo smanjenje ljetnih olujnih aktivnosti", rekao je Roling, a prenosi "Daily Mail".
U istraživanju su kombinovani podaci o klimatskim promjenama zabilježeni u stalagmitima i plitkim jezerima, a rezultati su objavljeni u uglednom magazinu "Sajens":
"Već više od stotinu godina naučnici povezuju propast klasične civilizacije Maja s klimatskim promjenama, posebno sa sušama. Međutim, dosad nije bilo preciznih procjena jačine ovih suša, a prema nekim studijama one su bile ekstremne. Novi podaci omogućili su nam da konačno dobijemo detaljniji uvid. Kako bi došli do njega razvili smo model koji tumači promjene u regionalnoj ravnoteži između isparavanja i kiša", rekao je Medina Elizalde.
Profesor Roling je objasnio zašto je takvo umjereno smanjenje količina oborina moglo uzrokovati propast snažne civilizacije.
"Ljeto je Majama bilo glavna sezona za uzgoj i obnavljanje zaliha slatke vode s obzirom na to da u dolinama Jukatana nema rijeka. Društveni problemi i napuštanje gradova najvjerovatnije su posljedica nestašice vode, posebno jer se čini da su se suše zaredale iz godine u godinu", rekao je Roling. Stručnjaci ističu da su ove suše slične onima koje bi u bliskoj budućnosti mogle zavladati našom planetom.