Američka kompanija IBM, koja je jedna od pionira u razvoju računarstva i informacijskih tehnologija, objavila je svoja naučna predviđanja u razvoju nauke i tehnologije za 2022. godinu. Svoje istraživanje nazvali su "5 u 5" sugerišući kako će u idućih pet godina doći do znatnog napretka na ovih pet polja.
1. Razvoj umjetne inteligencije
Za pet godina, sve što kažemo i napišemo će se koristiti kao pokazatelj našeg mentalnog zdravlja. Obrasci u našem govoru i pismu, analizirani kroz nove kognitivne sisteme, pokazaće u ranoj fazi nagovještaje smetnji u razvoju, duševnih bolesti i degenerativnih neuroloških bolesti. To će pomoći doktorima i pacijentima u ranijoj dijagnozi, nadzoru i praćenju tih stanja.
Poremećaji mozga, usporeni razvoj, psihijatrijske i neurodegenerativne bolesti predstavljaju ogroman problem, u smislu ljudske patnje i ekonomskog troška. Danas jedan od pet odraslih u SAD-u ima nekih problema s mentalnim zdravljem (depresije, bipolarne bolesti ili šizofrenije), a otprilike polovina osoba s teškim psihijatrijskim poremećajima nije primila nikakvu terapiju. Predviđa se da će globalni trošak istraživanja neurodegenerativnih narasti u SAD-u na šest milijardi dolara do 2030. godine.
Kognitivni računri će analizirati govore ili pisma pacijenata i tražiti pokazatelje potencijalnih mentalnih problema u jeziku. Analiziraće smisao, sintaksu i intonaciju. Potom će kombinovati rezultate tih mjerenja s onima iz rengenskih uređaja (MRI, EEG). Ti uređaju mogu dati potpuniju sliku o pojedincu za zdravstvene radnike kako bi se prepoznale, bolje razumjele i liječile osnovne bolesti, bilo da se radi o Parkinsonovoj bolesti, Alzheimerovoj bolesti, Huntingtonovoj bolesti, PTSP-u ili čak biološkim razvojnim poremećajima mozga kao što su autizam i ADHD. Ono što su nekada bili nevidljivi znakovi će postati jasni signali vjerovatnosti bolesti kod nekog pacijenta, kao i koliko njihova terapija i plan liječenja djeluje te će se organizovati redovne doktorske posjete s dnevnim procjenama kako bi se pacijenti oporavljali iz udobnosti svojih domova.
2. "Super vid"
U pet godina, novi uređaji koji koriste najmoderniju tehnologiju i umjetnu inteligenciju će nam pomoći vidjeti izvan područja dosad vidljivog spektra svjetlosti. Tako bi mogli dobiti uvid u potencijalne opasnosti koje dosad nismo mogli vidjeti. Ono što je najvažnije, ovi uređaji će biti prenosivi, pristupačnih cijena i dostupni svakome, pa će "super vid" postati dio našeg svakodnevnog iskustva.
Više od 99,9 posto elektromagnetskog spektra ne može se promatrati golim okom. Tpkom posljednjih 100 godina, naučnici su napravili instrumente koji mogu emitovati i prepoznati energiju na različitim talasnim dužinama. Danas se oslanjamo na neke od njih kako bi izradili medicinske slike našeg tijela, vidjeli šupljinu unutar zubi, provjerili torbe na aerodromu ili sletjeli avionom u magli. Međutim, ovi instrumenti su nevjerovatno specijalizovani i skupi i vide samo preko određenih dijelova elektromagnetskog spektra.
Vidljivost dosad nevidljivih ili nejasno vidljivih pojava oko nas može pomoći u saobraćaju kako bi uslovi bili jasnije vidljivi vozačima, ali i modernim vozilima bez vozača. Na primjer, korištenje novih kamera i senzora može pomoći automobilu da vide kroz maglu ili kišu, otkriti opasne uslove na cesti, kao što je led, ili javiti postoji li neki objekt ispred nas i odrediti njegovu udaljenost i veličinu. Kognitivne računarske tehnologije će razmišljati o tim podacima i prepoznati da li je predmet na cesti samo prevrnuta kanta za smeće ili jelen prelazi cestu, ili pak upozoriti na rupu na cesti koja bi mogla dovesti do puknuća guma.
3. Makroskop
Za pet godina, koristitćemo računare algoritme i softvere koji će nam pomoći organizovati informacije o fizičkom svijetu. Tako će se sakupiti kompleksne datoteke u kojima su podaci iz milijarde uređaja u našem dometu i mogućnosti razumijevanja. Nazivaju ih "makroskopi" - ali za razliku od mikroskopa koji mogu vidjeti vrlo male stvari ili teleskopa koji može vidjeti daleko, makroskop je sisitem softvera i algoritama koji bi sve Zemljine složene podatke analizirao u prostoru i vremenu.
Danas nam fizički svijet daje samo uvid u naš međusobno povezani i složeni ekosistem. Prikupljamo mnogo podataka - ali većina je neorganizovana. Procjenjuje se da naučnici potroše 80% vremena na selekciju i čišćenje podataka umjesto na analiziranje i razumijevanje. Zahvaljujući internetu, novi izvori podataka se slijevaju iz miliona priključenih objekata - od frižidera, sijalica i računara do daljinskih senzora kao što su dronovi, fotoaparati, sateliti i teleskopi. Ima već više od šest milijardi povezanih uređaja koji generišu desetine eksabajta podataka mjesečno, sa stopom rasta od više od 30 posto godišnje. Nakon što smo uspješno digitalizovali informacije, poslovne transakcije i socijalne interakcije, sada smo u procesu digitalizacije fizičkog svijeta.
Ovakva tehnologija će donijeti revoluciju mnogim industrijama i otkriti nova saznanja o nekim od najvažnijih temeljnih problema s kojima se suočavamo, kao što je dostupnost hrane, vode i energije. Pomoći će u organizovanju i analizi podataka o klimi, uslovima tla, vodnih resursa, praksi navodnjavanja. Tako će nova generacija poljoprivrednika imati uvid koji će im pomoći odrediti gdje posaditi biljke i očuvati dragocjene pitke vode.
Izvan našeg vlastitog planeta, makroskop tehnologija može, uz pomoć komplikovane korelacije različitih slojeva i količine podataka koje je prikupio teleskopima predvidjeti sudar asteroida i saznati više o njihovom sistemu.
4. Medicinski čipovi
Za 5 godina, novi medicinski laboratoriji na čipu će poslužiti kao pravi nanotehnološki detektivi zdravlja - pratiće nevidljive tragove u našim tjelesnim tekućinama i odmah prepoznati je li vrijeme da posjetimo doktora. Cilj je postići da jedan silikonski čip napravi sve kompleksne procese potrebne za analizu bolesti koji bi se inače provodili u biohemijskom laboratoriju.
Rana dijagnoza bolesti je često presudna. U većini slučajeva, što se ranije dijagnostikuje bolest veća je vjerovatnost uspješnog izlječenja i držanja pod kontrolom. Ipak, neke teške bolesti poput raka ili Parkinsonove bolesti se teško dijagnostifikuju s obzirom da se skrivaju u tijelu i da se najčešće dijagnostifikuju već kad se simptomi počnu pokazivati.
Informacije o tjelesnom zdravlju se mogu dobiti iz tjelesnih tečnosti poput suza, sline, krvi, urina i znoja. Postojeća nauka pokušava sakupiti i analizirati ove male čestice, koje su hiljadu puta manje nego jedna dlaka ljudske kose, ali često ne uspijeva.
Ovakvi čipovi bi se mogli ugraditi u male prenosive uređaje kojima bi ljudi mogli prikupiti i skenirati tjelesne tečnosti i poslati informacije iz udobnosti njihova doma. Tada bi se te informacije poslale u bolničku bazu, a pacijenti bi dobili brzi odgovor o alarmantnosti njihova stanja i potrebe za posjetu doktoru.
5. Pametni senzori
Za pet godina, novi, povoljni uređaji raspoređeni u blizini bunara zemnog plina, oko skladišta i cjevovoda će omogućiti industriji da odmah detektuje nevidljivo curenje plina.
Većina zagađivanja je nevidljiva ljudskom oku sve dok njihove posljedice ne postanu toliko očite da ih je nemoguće ignorisati. Metan, na primjer, je primarni sastojak prirodnog plina, obično smatran čistim izvorom energije. Ali, ako metan iscuri u vazduh prije nego što se iskoristi, on može zagrijati Zemljinu atmosferu. Metan, kako se se procjenjuje, biće drugi najveći uzrok globalnom zagrijavanju nakon ugljien-dioksida (CO2).
U Sjedinjenim Američkim Državama, emisije iz sistema nafte i plina su najveći industrijski izvor metana u atmosferi. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) procjenjuje da je više od devet milijuna metričkih tona metana procurilo iz Sistema prirodnog plina u 2014. godini. To je više stakleničkih plinova nego što su ih u zadnjih sto godina emitovali svi američki proizvodni pogoni željeza i čelika, cementa i aluminija.
Mreže IOT senzora će osigurati kontinuirano praćenje ogromne infrastrukture prirodnog plina, a curenje će se detektovati u nekoliko minuta umjesto nekoliko sedmica. Time će se smanjiti zagađenje, otpad i vjerovatnost katastrofalnih događaja.
(24sata.hr)