Nauka

Bolji uslovi života u mladosti čuvaju intelekt u starosti

Bolji uslovi života u mladosti čuvaju intelekt u starosti
Foto: N.N. | Bolji uslovi života u mladosti čuvaju intelekt u starosti

Iako znamo da u pojedinim domenima ljudske inteligencije efikasnost opada već nakon 25. godine života (tzv. fluidna inteligencija koja obuhvata sposobnosti snalaženja u novim i nepoznatim problemskim situacijama), postoje i oni drugi koji ostaju relativno stabilni čak do šezdesetih godina života (tzv. kristalizovana inteligencija koja obuhvata znanja, vještine i sposobnosti koje čovjek razvija tokom života).

Upravo to je zainteresovalo istraživače da ispitaju šta se u pogledu očuvanih domena inteligencije dešava u poznijim godinama života, kada se približava biološka smrt. Mnogobrojnim multidisciplinarnim istraživanjima obuhvaćeni su zdravi ispitanici u poznijim životnim fazama, ali i kontrolni ispitanici koji boluju od različitih bolesti koje povećavaju rizik od (ubrzane) smrtnosti i značajno narušavaju kognitivne funkcije.

Poređenjem zdravih ispitanika i kontrolnih ispitanika dolazimo do saznanja o fenomenu tzv. terminalnog opadanja kognitivnih funkcija. Riječ je o dugogodišnjem relativnom stabilnom i kontinuiranom slabljenju efikasnosti našeg kognitivnog aparata, koje nije posljedica starosti ispitanika, već suveren naučni fenomen.

Opadanje intelektualne efikasnosti pod uticajem ovog fenomena je na samom početku naglo, dok se kroz godine slabljenje datih funkcija stabilizuje i kontinuirano nastavlja do trenutka nastupanja biološke smrti. Pojedini naučnici pretpostavljaju da bi suviše naglo opadanje kognitivne efikasnosti hipotetički moglo biti jedino posljedica težih neurodegenerativnih oboljenja. Drugi su se autori bavili ispitivanjem početka nastupanja terminalnog pada intelektualne efikasnosti, kao najave nadolazeće biološke smrti. Istraživanjem na relativno zdravom uzorku ispitanika starijih od 70 godina utvrđeno je da je značajno smanjenje efikasnosti verbalnih sposobnosti primjetno u prosjeku od 6,6 godina prije biološke smrti; slabljenje specijalnih sposobnosti (sposobnosti orijentacije) pojavljuje se u prosjeku 7,8 godina prije smrti, dok se brzina percepcije, odnosno opažanja rapidno smanjuje u prosjeku od 14,8 godina prije biološke smrti ispitanika. U jednom interesantnom istraživanju pokazano je i da postoji značajna povezanost između savjesnosti (crte ličnosti koja podrazumijeva usredsređenost na ciljeve i samokontrolu) sa sporijim propadanjem efikasnosti kognitivnih funkcija. Ovi rezultati dobijeni su posthumnom autopsijom, odnosno ispitivanjima mozga nakon smrti ispitanika, a implicitno nam sugerišu da bi izraženija savjesnost mogla biti jedan od zaštitnih faktora očuvanja našeg kognitivnog zdravlja.

U skladu s tim naučnici su kroz niz važnih studija otkrili da su i kognitivne rezerve važan zaštitni faktor usporavanja kognitivnog propadanja, pri čemu kognitivne rezerve podrazumijevaju dostignuti nivo obrazovanja, socijalni status, bračni status, socijalnu uključenost, fizičku aktivnost i uključenost u mentalne aktivnosti. Pojednostavljeno, bolji uslovi života tokom mladosti i srednje životne dobi značajno utiču na očuvanje intelektualnih sposobnosti u starosti, čak i kod ispitanika starijih od 85 godina.

Ispitanici sa boljim uslovima života uspijevaju češće da sačuvaju kognitivno zdravlje na globalnom planu, ali i u specifičnim domenima inteligencije, a uz to imaju manji rizik za obolijevanje od težih oblika demencije. Ipak, ni oni nisu zaštićeni od pojave terminalnog pada ili iznenadne demencije. Valja naglasiti da je pojava opadanja intelektualne funkcionalnosti jedinstvena za svaku osobu  može se javiti ranije ili kasnije, u jačem ili slabijem intenzitetu, te može nastati kao posljedica neorganskih ili organskih oštećenja. Ono što je ujedno fascinantno, ali i razočaravajuće, jeste da terminalno opadanje kognitivnih funkcija, prema dosadašnjim saznanjima, ne može biti potpuno spriječeno ili zaustavljeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije