ŽENEVA - Neuhvatljiv Higsov bozon ili "božija čestica", ukoliko uopšte postoji, izuzetno se dobro krije, kažu u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) čiji je divovski eksperiment pomoću Velikog hadronskog akceleratora usmjeren ka pronalaženju tog sićušnog elementa za koji naučnici vjeruju da je u osnovi svemira.
"Higsovom bozonu sve više ponestaje mjesta za sakrivanje", kazao je profesor Rolf Hojer, generalni direktor CERN-a, na današnjoj konferenciji za štampu u Bombaju, gdje je agencija predstavila najnovije rezultate svog istraživanja.
Higsov bozon je hipotetička subatomska čestica kojom se, prema Standardnom modelu, objašnjava masa drugih čestica, a teoriju o njegovom postojanju postavio je 1964. godine škotski fizičar Piter Higs.
Dobio je nadimak "božija čestica", jer se vjeruje da se svuda nalazi mada se pokazalo da se veoma spretno krije.
Naučnici u CERN-u pokušavaju da utvrde njegovo postojanje u Velikom hadronskom akceleratoru (LHC), smještenom duboko pod planinama na francusko-švajcarskoj granici, i nadaju se da će do kraja 2012. uspjeti da riješe tu enigmu.
Hojer je rekao da hadronski akcelerator dobro radi, ali je pronalaženje misteriozne čestice problematično, jer se istraživanja sprovode na najnižim stepenima mase, posljednjem mjestu na kojem bi bozon mogao da se krije.
On je uporedio proganjanje bozona sa traganjem za poljem pod snijegom tokom mećave, dok je Pjer Odone, direktor američkog "Fermilaba", rekao da je to kao posmatranje zvijezda usred dana.
Direktor centra za istraživanje Serđo Bertoluči izjavio je u ponedjeljak da su dosadašnji eksperimenti isključili sa 95 odsto sigurnosti postojanje Higsovog bozona na višim stepenima mase.
Hadronski akcelerator, koji se proteže kružnim tunelom dugim 27 kilometara, projektovan je za kontrolisano sudaranje dva snopa protona koji se kreću gotovo brzinom svjetlošću u suprotnim pravcima. U trenutku njihovog sudaranja nastaju temperature 100.000 puta veće od Sunca, oponašajući tako uslove neposredno poslije Velikog praska, kada je došlo da stvaranja univerzuma prije 13,7 milijardi godina.
Higsov bozon je karika koja nedostaje u Standardnom modelu elementarnih čestica, teorije kojom se objašnjava kako poznate subatomske čestice međusobno reaguju u univerzumu.
Profesor Rohini Godbol, teoretičarka fizike čestica Centra za fiziku visokih energija na indijskom Institutu za nauku u Bangaloru, kaže da je Sandardni model građen prethodnih 70 godina poput kule od karata.
"Pokušavamo da postavimo posljednje dvije karte. Ukoliko nađemo Higsov bozon, te dvije karte će se sastaviti, ako ne - cijela kula će se raspasti", objasnila je ona, dodajući da je ipak optimista jer se sve što je dosad testirano ispostavilo tačnim.