Brojnost različitih biljnih i životinjskih vrsta bi do kraja ove decenije mogla da se smanji za čitavih 67 odsto u odnosu na njihovu brojnost od prije pola vijeka, ističe se u danas objavljenom Izvještaju o živoj planeti 2016 Svjetske fondacije za prirodu (World Wildlife Fund - WWF).
Smanjenje brojnosti vrsta je prvenstveno posljedica ljudskih aktivnosti na Zemlji. WWF poziva na neophodne promjene globalnih sistema za proizvodnju hrane i energije u svrhu opstanka vrsta i ekosistema širom svijeta.
Prema izvještaju, populacije riba, ptica, sisara, vodozemaca i gmizavaca manje su za 58 odsto u odnosu na 1970. godinu. Ovakav globalni trend sugeriše da degradiramo prirodne ekosisteme na nivou koji do sada nije zabilježen u ljudskoj istoriji.
Marko Lambertini, generalni direktor Fondacije, kaže da tokom naših života divlje vrste nestaju do sada neviđenom brzinom.
"Nije riječ samo o divnim vrstama koje svi volimo. Biološka raznovrsnost je temelj zdravih šuma, rijeka i okeana. Nestanu li vrste, ekosistemi neće moći da nam obezbjede čistu vodu, vazduh, hranu i klimatske uslove koje nam sada pružaju. Imamo sve mogućnosti da riješimo to pitanje i moramo početi odmah da ga rješavamo ako želimo da sačuvamo planetu radi našeg ličnog opstanka i boljitka“, navodi Lambertini.
Trenutno, poljoprivredne površine zauzimaju oko trećine ukupne površine Zemlje i njihovo navodnjavanje čini skoro 70 odsto potrošnje vode.
U Izvještaju o živoj planeti predlažu se i rješenja za promjenu načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu kako bismo osigurali da se cio svijet hrani na održiv način. Izvejštaj je usmjeren i na temeljne promjene globalnih energetskih i finansijskih sistema koje su neophodne kako bi se ispunile potrebe u pogledu održivosti budućih generacija.
„Podaci o neprekidnom nestajanju biljnih i životinjskih vrsta i narušavanju ekosistema, posebno slatkovodnih, alarmantno upozoravaju da se mora smanjiti opadanje stope biološke raznovrsnosti na kojoj počiva život na Zemlji. Ljudi su dio bogatstva prirode i jedini imaju moć da je zaštite ili uništite. Mi, ljudi, nemamo izbora hoćemo li ili nećemo zaštititi prirodu, moramo to učiniti, naše zdravlje i naši životi zavise od nje“, rekla je Duška Dimović direktorka WWF programa u Srbiji.
Izvkeštaj WWF-a pokazuje da moramo razmisliti o načinu na koji proizvodimo, konzumiramo, mkerimo uspkeh i cijenimo životnu sredinu.
Kako bismo očuvali životnu sredinu uz privredni i društveni razvoj potrebna je hitna promjena sistema koju će sprovesti pojedinci, privatni sektor i vlade, radi prelaska sa kratkoročnog i neperspektivnog na vizionarski pristup kojim se poštuju buduće generacije.
Izveštaj o živoj planeti, koji WWF priprema svake dvije godine, je sveobuhvatna studija o stanju svjetske biološke raznovrsnosti i zdravlju planete.
Dajući pregled stanja o zdravlju naše planete i uticaju ljudskih aktivnosti na planetu, te nudeći moguća rješenja, namjena izvještaja je takođe i da pruži podršku vladama, zajednicama, preduzećima, kompanijama i organizacijama za donošenje odluka o korišćenju i zaštiti resursa planete.
Izvještaj o živoj planeti 2016: Rizik i otpornost u novom dobu jedanaesto je izdanje WWF-ove vodeće publikacije koju Svjetska organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake dvije godine. U okviru izvještaja od 1970. do 2012. praćeno je više od 14.000 populacija kičmenjaka više od 3.700 vrsta.
/WWF,RTS)