Nauka

Hoće li biljni burgeri uskoro potpuno zamijeniti burgere od mesa?

Hoće li biljni burgeri uskoro potpuno zamijeniti burgere od mesa?
Foto: N.N. | Hoće li biljni burgeri uskoro potpuno zamijeniti burgere od mesa?

Prosječan Amerikanac pojede 27 kg govedine godišnje, što je ekvivalentno količini od nekoliko stotina burgera. Ali, nazire li se kraj vladavini burgera od mesa?

Nova generacija burgera proizvedenih od "biljnog mesa" mogla bi u potpunosti promijeniti mesnu industriju i naš današnji način prehrane, pri čemu se predviđa da će ljudi u ne tako dalekoj budućnosti većinu, ako ne i sve proteine, dobivati od biljaka, a ne životinja, analizira CNN. 

"Naš zadatak je jednostavan - u potpunosti zamijeniti životinje kao izvor industrijski dobivene hrane do 2035.", izjavio je dr. Pet Braun, doktor i nekadašnji biohemičar koji je 2011. osnovao kompaniju Impossible Foods. 

Impossible Foods se uz Beyond Meat smatra predvodnikom revolucije kada je u pitanju svakodnevna prehrana ljudi. 

Glavni proizvodi ovih kompanija, Impossible Burger i Beyond Burger, prave se od soje i bjelančevina dobivenih iz graška te se smatraju daleko manje štetnima za okolinu i boljima kada je u pitanju održljivost od mesnih burgera, pri čemu se čak koriste sokom od cvekle i aditivima kako bi oponašali krv kao neizostavni dio mesne proizvodnje.

Impossible Foods tvrdi da se njegovi proizvodi mogu konzumirati na više od 10.000 lokacija, uključujući Burger King restorane u SAD-u te na više lokacija u Aziji. 

Dr. Braun u potpunosti je posvećen svom cilju - eliminaciji životinjskog mesa iz ljudske prehrane, pri čemu se njegova vizija uopće ne čini nerealnom. Nedavni izvještaj konsultantskog preduzeća A.T. Kearney predviđa da će do 2040. većina mesa dolaziti iz biljnih izvora ili biti proizvedena alternativnim putem u laboratorijima. 

"Ljudi nisu fiksirani idejom da meso mora doći od životinja. Fiksirani su idejom da imaju meso", rekao je dr. Braun. 

Isti osjećaj okusa

Drugu veliku prekretnicu označio je izlazak kompanije Beyond Meat na javno tržište u maju ove godine u Njujorku, pri čemu se vrijednost tržišne razmjene njihovih proizvoda s početnih 25 dolara povećala na 160 dolara. 

Kompanija je prethodno više od jedne decenije bila posvećena naučnom istraživanju s ciljem dobijanja proizvoda biljnog porijekla koji će imati proteine, hranjive sastojke i okus mesa dobivenog od životinja. 

"Kada kažem meso, mislim na aminokiseline, lipide, minerale u tragovima, određene vitamine i prvenstveno vodu. Sve navedeno može se dobiti bez životinja", rekao je izvršni direktor Beyond Meata Itan Braun. 

"Koristimo se...termodinamikom i pritiskom kako bi proizveli hranu koja bi ustima ljudi ostavila isti osjećaj okusa kao i meso dobijeno iz mišića životinja. Tada se postavlja pitanje, mora li se meso dobiti od krave ili svinje umjesto od biljaka", dodao je i istaknuo da vjeruje kako će ljudi s vremenom prihvatiti da meso može biti i neživotinjskog porijekla. 

Problem s govedinom

Veliki problem u proizvodnji goveđeg mesa, posebno ako je industrijskog tipa, predstavlja zagađenje okoline koje ono donosi sa sobom.  Prema podacima UN-a, proizvodnja govedine sama je odgovorna za više od 41 % emisija stakleničkih plinova nastalih prilikom uzgoja životinja, koji čine 14,5 % svih emisija na planeti. 

"Moramo riješiti ovaj problem s bjelančevinama ako želimo imati održiv planet i zdravo stanovništvo", rekao je Ethan Brown. 

Jan Dutkevic sa Univerziteta John Hopkins, autor knjige "Kapitalističke svinje: stvaranje korporativne mesnate životinje" koja žestoko kritikuje američku mesnu industriju, vjeruje da je pojava mesa baziranog na bilju došla u pravo vrijeme. 

"U toku je velika promjena javnog mišljenja koja uzima u obzir sve, od etičnosti mesne prehrane do štete za okolinu i klimatskih promjena",  rekao je dodajući kako to što će velik broj ljudi možda probati biljne burgere neće od njih napraviti vegetarijance ili vegane. 

Oponašanje je najiskreniji oblik laskanja? 

Farmer Vil Heris, koji je na čelu organske farme s 3.000 goveda u Blaftonu u Džordžiji, ne smatra da je njegov posao ugrožen porastom popularnosti biljnog mesa. 

Takođe misli da nije riječ o binarnom izboru i da će ljudi jesti meso dobijeno ili od biljaka ili od životinja.

Herisova porodica bavi se uzgojem stoke već 150 godina, pri čemu on ističe veliku razliku između načina na koji on vodi svoju farmu i industrijskog uzgoja životinja radi dobijanja mesa, a koji uvelike šteti okolišu. 

"Nastojimo oponašati prirodu i zakoljemo 35 goveda svakog dana. Industrijska postrojenja zakolju ih na 400 u jednom satu", izjavio je dodajući da smatra kako bi se više pažnje trebalo posvećivati štetnosti za okolinu i nehumanim uslovima u kojima se drže životinje, negoli proizvodnji mesa od biljaka, nešto čega se lično pridržava. 

"Ja sam jedan od dobrih starih momaka koji se s industrijske proizvodnje prebacio na regenerativne, humane načine dobijanja mesa", rekao je. 

"I dalje smatram da je jedino pravo meso životinjskog porijekla, ali kako je oponašanje najiskreniji oblik laskanja, proizvođači biljnih burgera ih mogu nazivati mesom ako to žele", dodao je. 

Da riječ nije samo o semantici, potvrđuje zakon savezne države Missouri koji jasno definiše šta se može, a što ne može nazivati mesom. 

Itan Braun na to odgovara: "Još uvijek ne proizvodimo savršeno biljno meso. Imamo još puno posla i dug je put pred nama, ali isto tako imamo mnogo odličnih naučnika predanih radu".  (Index.hr)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije